Fenomenologija humora

  Jorge de Burgos: Duh je čist samo kada promišlja čistu istinu u koju se ne sumnja. Zato se Isus nikada ne smije. Smijeh je temelj svake sumnje! William of Baskerville: Ali neki se puta treba nasmijati. Jorge de Burgos: Ne vidim razloga. Ako sumnjaš, traži savjet autoriteta, slušaj riječi oca ili doktora. Tada nestaje svaka sumnja. Smijeh ubija strah, a bez straha nema vjere. Bez straha od sotone bog nije potreban! William of Baskerville: Ne! Sotona je oholost duha, vjera bez smijeha, istina u koju se ne smije sumnjati. Umbert… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Ja sam čudnovata petlja – Slikar M. C. Escher

        Na pitanje – Što je umjetnost i umjetničko djelo?, nemamo jedinstvenog odgovora. Od umjetnosti svatko traži što mu je potrebno, u umjetnosti svatko vidi što mu tog trenutka nedostaje. Koliko je ljudi toliko je i umjetnosti. No pitam se, postoji li nešto što nam je svima potrebno, što svi tražimo? To je svakako iskustvo cjelovitosti, doživljaj ljudskosti bez kojeg se ne osjećamo živima. Melankolija, letargija, depresija, simptomi su gubitka cjelovitosti, nedostatka ljudskosti. Tada život pr… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji

    “Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako se dijete godinama identificira, poistovjećuje s roditeljem, od njega ipak očekujemo da… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

    Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Glazbena terapija – uvod

        Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva? Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori osobnosti starog doba izgubili su svoj povišeni položaj – njih se preispituje, njima se ne vjeruje, njih se dekonstruira. Ako je nekada uzrok patnje b… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Hildegard von Bingen i Marina Abramović – Ekstaza u umjetnosti

        Afekti, osjećaji, raspoloženja modernog čovjeka nikada više neće biti tako duboki i snažni kakvi su bili nekada, u staro doba. Danas živimo u “doba razuma”, središte ljudskog bića nije više srce kao nekada, već razum. Svoju su emotivnu “površnost” mnogi prepoznali pa na različite načine pokušavaju vratiti intenzitet doživljaja, osjećaj života. Ipak, vjerujemo kako od svih afekata, osjećaja i raspoloženja, modernom čovjeku najviše nedostaje – ekstaza, taj inte… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

        “Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “ Paul Virilio   Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Zen u umjetnosti gađanja lukom

      Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog. Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

        Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zau… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Hermeneutički krug u psihoterapiji

    “Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…” Hans Georg Gadamer Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korište… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

    “Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!” Amalia Rodrigues Svaki čovjek žalovanjem raste. Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost,… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Knjiga – Psihologija umjetnosti

    Knjiga “Psihologija umjetnosti” govori o umjetnicima dvadesetog stoljeća koji su pomicali granice svoje kreativnosti i time mijenjali društvo u kome žive. To su: Frida Kahlo, Salvador Dali, Pina Bausch, Ian Curtis, Jackson Pollock, Virginia Woolf, Charlie Chaplin, E. E. Cummings i drugi. Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. Svako doba stvara svoju publiku, svoj… Nastavak teksta... Nastavi čitati

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

    Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima. Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo. Um… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

    Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom. Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog. Kako se postaje čovjekom? Što je potrebno… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Agresija, destrukcija, ljutnja – slikar Jackson Pollock

    “Moderni umjetnik nema potrebe izaći izvan sebe u svijet u potrazi za inspiracijom ili motivom. To je stvar prošlosti, klasične umjetnosti. Moderni slikar svoju inspiraciju nalazi iznutra. On pokušava izraziti svoj unutrašnji svijet, izraziti energiju, pokret i druge unutarnje snage koje se unutra kriju.” Jackson Pollock Zašto moderni umjetnik ima potrebu izraziti sebe? Možemo se upitati zašto izražavanje sebe nije bilo inspiracijom umjetnika ranijih epoha i stilova kada se umjetnik inspirir… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

    Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje? Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima? Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti! Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao lju… Nastavak teksta... Nastavi čitati