Tag Archives: Umjetnost

veljača 22, 2019

Ja sam čudnovata petlja – Slikar M. C. Escher

 

 

 

 

Na pitanje – Što je umjetnost i umjetničko djelo?, nemamo jedinstvenog odgovora. Od umjetnosti svatko traži što mu je potrebno, u umjetnosti svatko vidi što mu tog trenutka nedostaje. Koliko je ljudi toliko je i umjetnosti. No pitam se, postoji li nešto što nam je svima potrebno, što svi tražimo? To je svakako iskustvo cjelovitosti, doživljaj ljudskosti bez kojeg se ne osjećamo živima. Melankolija, letargija, depresija, simptomi su gubitka cjelovitosti, nedostatka ljudskosti. Tada život prolazi bez nas, mi u njemu ne sudjelujemo. Jedan od načina da vratimo izgubljeno iskustvo vitalnosti jest – umjetnost. Umjetničko djelo organizira dijelove naše osobnost… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 18, 2019

Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji

 

 

“Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako se dijete godinama identificira, poistovjećuje s roditeljem, od njega ipak očekujemo da jednog dana stvori vlastiti, autentični pogled na svijet. Tako emotivnu inteligenciju ili psihičku zrelost možemo odrediti kao sposobnost osobe da dekonstruira stav društva … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 5, 2019

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

 

 

Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i preobrazbu glazba stvara dekonstrukcijom cjelovitosti glazbene forme. Ekstaza jedinstva tada iznenada prestaje, publika je bačena u stanje tjeskobe, anksioznosti, agonij… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 26, 2018

Glazbena terapija – uvod

 

 

 

 

Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva?

Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori osobnosti starog doba izgubili su svoj povišeni položaj – njih se preispituje, njima se ne vjeruje, njih se dekonstruira. Ako je nekada uzrok patnje bio – strogi superego, to veliko oko što kontrolira i nadzire ljudske porive i slobode, uzrok je patnje danas – posvemašnji nedostatak superega koji usmjerava naše a… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 18, 2018

Hildegard von Bingen i Marina Abramović – Ekstaza u umjetnosti

 

 

 

 

Afekti, osjećaji, raspoloženja modernog čovjeka nikada više neće biti tako duboki i snažni kakvi su bili nekada, u staro doba. Danas živimo u “doba razuma”, središte ljudskog bića nije više srce kao nekada, već razum. Svoju su emotivnu “površnost” mnogi prepoznali pa na različite načine pokušavaju vratiti intenzitet doživljaja, osjećaj života.

Ipak, vjerujemo kako od svih afekata, osjećaja i raspoloženja, modernom čovjeku najviše nedostaje – ekstaza, taj intenzivni doživljaj kako smo se prepustili nečemu većem od nas, kako smo postali dijelom nečega boljeg od nas. Moderni je čovjek na svom putu oslobođenja i emancipacije, na putu ravn… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 12, 2018

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

 

 

 

 

“Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “
Paul Virilio

 

Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda prijeći i granicu. Brzina određuje moje širenje na svijet, sve što vidim trebam biti Ja, a vidim sve. Apsolutna brzina znači totalizaciju cijelog svijeta, ako sam brz mogu biti sv… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
kolovoz 17, 2018

Zen u umjetnosti gađanja lukom

 

 

 

Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog.

Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam starog doba. Staro doba nije poznavalo pojam subjekta, čovjek se određivao kroz identifikaciju i stopljenost s autoritetom, crkvom, kraljem, ocem. Spoznajom vlastite subjek… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
travanj 27, 2018

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

 

 

 

 

Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zaustavilo fantaziju jedinstva, tu temeljnu fantaziju s kojom dolazimo na svijet – Mi smo jedno! Tako će apsolutna brzina, apsolutna energija i apsolutno znanje smanjiti ud… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

 

 

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika.

Tako se hermeneutika, od grčke riječi “hermeneia”, … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

 

 

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvij… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 9, 2017

Knjiga – Psihologija umjetnosti

 

psihologija umjetnosti

 

Knjiga “Psihologija umjetnosti” govori o umjetnicima dvadesetog stoljeća koji su pomicali granice svoje kreativnosti i time mijenjali društvo u kome žive. To su: Frida Kahlo, Salvador Dali, Pina Bausch, Ian Curtis, Jackson Pollock, Virginia Woolf, Charlie Chaplin, E. E. Cummings i drugi.

Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. Svako doba stvara svoju publiku, svoj umjetnički kontekst, u kojem su neki afekti društveno prihvaćeni, a neki strogo zabranjeni, nevidljivi.
Umjetnik je čovjek koji mijenja društvenu paradigmu, svjetonazor i du… Nastavak teksta...

O nama
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

 

 

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stolje… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

 

psihoterapija

 

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom?

Što je potrebno da čovjek prihvati bolnu spoznaju o vlastitoj ograničenosti u vremenu i prostoru? Stvarno, ograničen je vremenom, na kraju puta čeka ga smrt. Ograničen je prostorom, odvojen je … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Agresija, destrukcija, ljutnja – slikar Jackson Pollock

 

 

“Moderni umjetnik nema potrebe izaći izvan sebe u svijet u potrazi za inspiracijom ili motivom. To je stvar prošlosti, klasične umjetnosti. Moderni slikar svoju inspiraciju nalazi iznutra. On pokušava izraziti svoj unutrašnji svijet, izraziti energiju, pokret i druge unutarnje snage koje se unutra kriju.”
Jackson Pollock

Zašto moderni umjetnik ima potrebu izraziti sebe? Možemo se upitati zašto izražavanje sebe nije bilo inspiracijom umjetnika ranijih epoha i stilova kada se umjetnik inspirirao svijetom i ljudima. Možda zato što je u modernom vremenu identitet umjetnika ugrožen, na pragu raspada, pa je umjetnost jedan od načina da se identitet očuva?

Osobnost ne može… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

 

 

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari.

Što je ljudskost?

Znamo za stotine ideja i teorija koje tumače kako se postaje ljudskim bićem, kako nastaje čovj… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 4, 2015

E. E. Cummings

 

 

“Mi ne vjerujemo u sebe sve dok netko ne otkrije da duboko nama postoji nešto vrijedno, vrijedno pažnje, vrijedno slušanja, sveto na dodir. Jednom kad povjerujemo u sebe možemo riskirati znatiželju, čuđenje, spontanost, i sve drugo što jest ljudski duh.”

e. e. cummings

 … Nastavak teksta...

Mudre misli