Tag Archives: Psihoanaliza

ožujak 17, 2019

Narcizam, narcistička povreda, narcistički bijes

 

 

 

 

“Narcistički bijes” je pojam koji u svijet psihoanalize uvodi Heinz Kohut šezdesetih godina prošlog stoljeća. Time se nadovezuje na pojam “narcistička povreda” kojeg je osmislio Sigmund Freud početkom dvadesetog stoljeća. Narcističku povredu, kaže Freud, osoba doživljava kada je njen narcizam izložen pogledu svijeta, kada se velebne, grandiozne fantazije dovedu u pitanje.
Po Kohutu, svaki je bijes uvijek “narcistički bijes”, odnosno, posljedica narcističke povrede.

Taj slijed: Narcizam – Narcistička povreda – Narcistički bijes, možemo vidjeti i kao slijed: Ambicije – Razočaranje – Ljutnja. K… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
ožujak 10, 2019

Fenomenologija destrukcije

 

 

 

 

Zadatak je psihoanalize, od svojih početaka prije stotinu godina sve do danas, prepoznati i prihvatiti, odnosno, osvijestiti postojanje “tamne strane” ljudskog bića, kao i prihvatiti postojanje “tamne strane” nama bliskih osoba. To je razina osobnosti za koju Freud i njegovi nasljednici koriste pojmove – thanatos, destrudo ili mortido. Freud navodi i različite probleme vezane uz taj “instinkt smrti”. Tako se destrukcija može potiskivati ili poricati, može se usmjeriti prema van ili prema unutra, može se i ostvariti, iživiti, ili se može sadržavati. Ovo posljednje znak je psihičke zrelosti kada osoba osvijesti svoje des… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 22, 2019

Ja sam čudnovata petlja – Slikar M. C. Escher

 

 

 

 

Na pitanje – Što je umjetnost i umjetničko djelo?, nemamo jedinstvenog odgovora. Od umjetnosti svatko traži što mu je potrebno, u umjetnosti svatko vidi što mu tog trenutka nedostaje. Koliko je ljudi toliko je i umjetnosti. No pitam se, postoji li nešto što nam je svima potrebno, što svi tražimo? To je svakako iskustvo cjelovitosti, doživljaj ljudskosti bez kojeg se ne osjećamo živima. Melankolija, letargija, depresija, simptomi su gubitka cjelovitosti, nedostatka ljudskosti. Tada život prolazi bez nas, mi u njemu ne sudjelujemo. Jedan od načina da vratimo izgubljeno iskustvo vitalnosti jest – umjetnost. Umjetničko djelo organizira dijelove naše osobnost… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 16, 2019

Destruktivne fantazije i ljubav

 

 

 

 

U prvim danima psihoanalize, prije stotinu godina, tumačiti odnos dvoje ljudi bilo je jednostavno. Po Freudu, u ljubavni odnos svatko ulaže neizbježne nagone – instinkt ljubavi i instinkt agresije. Smisao je zrelog odnosa prepoznati ambivalenciju nagona i ojačati ego kako bi sadržavao te dvije oprečne sile. Već u osvit psihoanalize destrukcija i destruktivne fantazije našle su svoje mjesto u tumačenju odnosa.
Na žalost, Freuda se danas nastoji zaboraviti, a njegovu se teoriju o destruktivnoj strani osobnosti nastoji potisnuti. Svakodnevno se otvaraju nove škole psihoterapije koje stvaraju iluziju kako se susret s vlastitom i tuđom agresijom može nekako izbje… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
veljača 1, 2019

Transcendentna intersubjektivnost i suvremena psihoanaliza

 

 

 

 

“Svi smo rođeni u moralnoj gluposti, uzimajući svijet kao vime koje hrani naše velebno biće. Dorothea je rano počela uviđati svoju glupost, ali ipak joj je bilo lakše zamisliti kako će uskoro postati mudra i snažna u njegovoj snazi i mudrosti, nego da zamisli tu različitost koja više nije odraz već osjećaj kako on ima drugačije središte odakle svjetla i sjene uvijek padaju s određenom razlikom… ”
George Eliot, Middlemarch

 

Posljednjih se četvrt stoljeća psihoanaliza posvetila istraživanju doživljaja subjektivnosti, istraživanju doživljaja Drugoga, te istraživanju njihovog međusobnog odnosa kao temelja ljudske svijesti. Suvremeni se analit… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 5, 2019

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

 

 

Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i preobrazbu glazba stvara dekonstrukcijom cjelovitosti glazbene forme. Ekstaza jedinstva tada iznenada prestaje, publika je bačena u stanje tjeskobe, anksioznosti, agonij… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 2, 2018

Anoreksija i patološki altruizam

 

 

 

“Pokloniti nekome pažnju najveći je i najljepši oblik darežljivosti…”
Simone Weil

 

Suvremena psihoanaliza poremećaje u prehrani vidi kao neostvarenu potrebu za smislenim odnosom s drugim ljudima. Kao što znamo, cjelovitost se osobnosti ostvaruje kroz procese zrcaljenja i idealizacije s drugom osobom. Druga nas osoba može zrcaliti, odnosno prepoznati i prihvatiti naše želje i ambicije i time nam dati osjećaj cjelovitosti, a može nam poslužiti i kao ideal, odnosno, kao uzor savršenstva s kojim se želimo povezati.

Anorektična ili bulimična osoba svoje potrebe za zrcaljenjem i idealizacijom ne može zadovoljiti kroz odnose s drugim ljudima, stoga ona r… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 7, 2018

Između destrukcije i auto-destrukcije

 

 

 

Jedna je od čestih prilagodbi kojom se nastoji izbjeći konflikt – okretanje ljutnje prema sebi. Time zadržavamo sliku sebe kao “dobre” i “normalne” osobe, koja “ne želi nikome ništa loše učiniti”. Jasno, sva je destrukcija sada usmjerena prema unutra čime osoba postaje žrtvom svoje vlastite ljutnje.
Osoba se želi uništiti, odmah ili pomalo. Ovisnost o cigaretama, alkoholu, opasnim sportovima i aktivnostima, mazohizam, samoozljeđivanje, anoreksija i bulimija, sabotiranje samog sebe na razne načine, depresija i tjeskoba, neke su od čestih posljedica okretanja ljutnje prema unutra.

Najteža je posljedica – samoubojstvo… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
travanj 13, 2018

Wilhelm Reich – redukcija, reifikacija, racionalizacija

 

 

 

Autor ovog teksta još se uvijek može prisjetiti s kakvim je oduševljenjem otkrio Wilhelma Reicha i njegovu teoriju seksualne energije – Orgona! Bilo je to prije tridesetak godina, u vrijeme prije Interneta, kada je takva knjiga značila bogatstvo. Baš kao i Tesla i Jung, i Reich je posjedovao onu auru karizme koja u oku promatrača pokreće ideale. Posebno one arhaične ideale koje u drugom vide nešto više od ljudskog, biće s posebnim moćima i nadljudskom mudrosti.

Kasnije, dolaskom interneta i boljim uvidom u svijet psihologije i svijet Wilhelma Reicha, uslijedilo je razočaranje. Tužna spoznaja kako se Reichova teorija ne temelji na božanskom uvidu u strukturu vremena i prostor… Nastavak teksta...

Psihobiografija
ožujak 9, 2018

Ubuntu filozofija – lijek za svaki dualizam

 

 

 

“Južna Afrika darovala je svijetu najveće blago – Ubuntu. To je spoznaja kako smo svi povezani putevima nevidljivim ljudskom oku, kako postoji zajedništvo ljudskog roda, kako ostvarujemo sebe i druge kroz našu brigu prema drugima…”
Barack Obama

Afrička filozofija i filozofija zapada u svojoj su potrazi za istinom došli do različitih odgovora. Istina zapada u svemu se razlikuje od istine Afrike. Odgovor na vječno egzistencijalno pitanje – Tko sam ja, gdje se mogu pronaći?, za zapadnjaka i za Afrikanca nije isti.
Zapadnjak istinu traži u sebi, spoznaje sebe, radi na sebi. On vjeruje kako je istina skrivena negdje u dubini njegovog nesvjesnog i vjeru… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 2, 2018

Logoterapija i psihoanaliza – Viktor Frankl

 

 

 

 

Postoji izreka – Što me ne ubije, to me ojača!

Međutim, svi znamo ljude koji su prošli užase rata, zlostavljanja i zapuštanja, koji su doživjeli kako je čitav svijet protiv njih. Te su užase oni preživjeli, ti su ljudi još uvijek među nama, ali njihov je život sada bez smisla. Da se zaštite od užasnih razočaranja, od posvemašnjeg gubitka smisla i povjerenja u svijet, oni su smisao i povjerenje odbacili. Sada žive na drugačijoj razini postojanja, ne posve ljudskoj. Cilj je psihoterapije pomoći tim ljudima ponovo osjetiti smisao života, u cijelosti vratiti doživljaj ljudskosti. Stoga psihoterapija i filozofija nastoje odrediti temeljne ljudske potrebe, odgovoriti na pi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 22, 2017

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

 

 

 

 

“Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…”
Ronald Laing

 

Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više od lijeka, nešto više od biologije i kemije.
Kao što već znamo, jedini je lijek za psihičke probleme – empatija, slušanje bez predrasuda.

Ronald Laing jedan je od prvih psihi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 8, 2017

Dekonstrukcija i depresija – Martin Heidegger

 

 

 

Depresiju svatko doživljava na svoj način, a ipak svi znamo o čemu se radi. Svi poznajemo to neugodno stanje kada nas svijet pregazi, kada nas svladaju oni Drugi. Od Drugih se, od svijeta, tada skrivamo u kući ispod pokrivača ili na nekom drugom sigurnom mjestu. Čekamo da se snaga vrati, da se prestanemo skrivati i opet krenemo u svijet. Na žalost, znamo ljude kojima se snaga nikada ne vrati. Oni vječno borave u prostorima sumraka i tame, štite se tako od okrutnog svijeta koji zaista i nema dovoljno empatije za sve ljude.

Depresiju možemo odrediti fenomenološki kao doživljaj odvojenosti od svijeta, kao iskustvo bivanja u vlastitom zatvorenom svemiru u koji ne prodire ništa, ni stvari ni lj… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 23, 2017

Između subjekta i objekta – Julia Kristeva

 

“Kad žena ima krvarenje, izljev krvi iz svoga tijela, neka ostane u svojoj nečistoći sedam dana; tko se god nje dotakne neka je nečist do večeri. Tko se dotakne njezine posteljine neka opere svoju odjeću, u vodi se okupa i do večeri ostane nečistim. Svaka postelja na koju on legne neka je nečista…”
Stari zavjet

Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za ljude starog doba, subjektivno i objektivno nisu razlikovali. Nisu ih vodili osjećaji ni stavovi, njihovo je ponašanje nadzirao nepogrešivi Zakon i Red. Sram i gađenje prema svem… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

 

 

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika.

Tako se hermeneutika, od grčke riječi “hermeneia”, … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 20, 2017

Egzistencijalizam u psihoterapiji

 

 

 

“Znanost i tehnologija mogu sve, svaku udaljenost u prostoru i vremenu čine manjom. No one još uvijek ne mogu stvoriti bliskost jer i najmanja moguća udaljenost još uvijek nije bliskost.”
Martin Heidegger

 

Filozofiju mnogi vide kao misaonu, apstraktnu aktivnost, udaljenu od svakodnevnog života i živih ljudi. Neki misle kako nema praktične primjene, kako nema sposobnost mijenjati ljudski život. Zar filozofija zaista mora biti odvojena od tijela, osjećaja i ljudskih odnosa?
Mi zaista i poznajemo grane filozofije koje proučavaju apstraktne ideje i stoga su veoma udaljene od stvarnog iskustva i doživljaja. Takve su npr. analitička filozofija i filozofija uma … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 30, 2017

Što je psihologija osobnosti?

 

 

 

 

Temelji psihologije osobnosti

Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanje, kako će odrediti što je to “normalno”, a što “bolesno”, odnosno “patološko” u čovjeku.

Možemo reći kako je taj znanstveni pozitivizam … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
srpanj 14, 2017

Amae – japanska čežnja za stapanjem

 

psihoterapija

 

Brojne su sličnosti i razlike među zapadnom i istočnom kulturom. Kultura Japana posjeduje običaje koje mi zapadnjaci često ne možemo razumjeti. Mnogo je japanskih riječi koje ne možemo prenijeti u našu kulturu, za njih ne postoji odgovarajući pojam.
Takva je i japanska riječ – Amae.

Amae možemo odrediti kao čežnju za stapanjem, želju da postanemo dijelom nekog većeg od nas samih, tko će se za nas brinuti i tješiti nas u trenucima krize.
Japanski psihoanalitičar Takeo Doi tvrdi kako je baš Amae ta temeljna razlika između Japana i zapada. Stvarno, kad bolje pogledamo, odgoj djece na zapadu usmjeren je prema razvoju autonomije, borbenosti i ambicija. U Japanu, baš obratno, za djecu se vje… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
studeni 4, 2015

E. E. Cummings

 

 

“Mi ne vjerujemo u sebe sve dok netko ne otkrije da duboko nama postoji nešto vrijedno, vrijedno pažnje, vrijedno slušanja, sveto na dodir. Jednom kad povjerujemo u sebe možemo riskirati znatiželju, čuđenje, spontanost, i sve drugo što jest ljudski duh.”

e. e. cummings

 … Nastavak teksta...

Mudre misli
listopad 28, 2015

Granični poremećaj i svijet kaosa

 

 

Marin Držić, naš veliki književnik, u svojim djelima spominje dvije vrste ljudi. To su ljudi – “na zbilj” i ljudi – “nahvao”.

Ovi su prvi iskreni, otvorena srca, dok su drugi skloni lažima, skrivaju se iza maske, licemjerni su. Prvi traže odgovor na pitanje – Tko si ti?, dok se drugi pitaju – Što si ti?. U tom smislu možemo reći da prvi svijet vide srcem, a drugi samo – očima. Vjerujemo da je u ljudima “nazbilj” i u ljudima “nahvao” Držić prepoznao dvije razine organizacije našeg sebstva, a koje postoje u ljudima otkada je i svijeta.

S jedne strane, čovjek se može odrediti kao simbol u svijetu drugih simbola, k… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 25, 2015

Donald Winnicott o interpretaciji

 

 

“Tek sam u posljednjih nekoliko godina svog rada stekao sposobnost da se suzdržim od svake interpretacije i komentara, te da čekam i čekam, kako bi prirodni proces klijentovog povjerenja u terapiju i mehanizmi prijenosa učinili svoje. Uznemiruje me pomisao na to koliko sam puta zaustavio i prekinuo mogući uvid, i dubinsku promjenu u klijentu, time što se nisam mogao suzdržati od interpretacije. Izgleda mi danas kako interpretiram samo zato da upoznam klijenta s granicama mog razumijevanja. Na kraju, ostaje činjenica da je klijent, i samo klijent, onaj tko ima sve odgovore.”

Donald Winnicott… Nastavak teksta...

Mudre misli
konya escort eskişehir escort izmit escort bursa escort halkalı escort