Tag Archives: Odgoj

siječanj 18, 2019

Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji

 

 

“Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako se dijete godinama identificira, poistovjećuje s roditeljem, od njega ipak očekujemo da jednog dana stvori vlastiti, autentični pogled na svijet. Tako emotivnu inteligenciju ili psihičku zrelost možemo odrediti kao sposobnost osobe da dekonstruira stav društva … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 16, 2018

Intruzivna majka i shizoidni poremećaj

 

 

 

 

Mnogi se psihoanalitičari slažu kako je temeljni problem svakog čovjeka težnja povratku u tzv. “shizoidno stanje”, odnosno, težnja ka odvajanju od ljudskog društva. Uslijed trauma i frustracija koje prijete rušenjem uvijek krhke psihičke strukture, barem jednom pomislimo kako bi bilo dobro zatvoriti granice svoje osobnosti, ne dozvoliti “okrutnom” svijetu da u nas prodre. Ne dozvoliti svijetu da kao “slon u staklani” poruši sve što smo do sada sagradili. Odvojiti se od svijeta, otići na pusti otok ili daleko brdo, često vidimo kao jedini izlaz od bolnih afekata koji nastaju prodorom hladnog, neempatičnog, “okrutnogR… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 21, 2018

Narcistička kultura

 

 

 

“Ništa nije toliko uspješno kao privid uspjeha…
Christopher Lasch (1932. – 1994.)

Kada smo prije tridesetak godina čitali knjigu Christophera Lascha “Narcistička kultura”, većinu njegovih tvrdnji tada nismo razumjeli. Naše prostore, ovdje na jugoistoku Europe, još nije dohvatio val konzumerizma i kapitalizma, još se vjerovalo u ideale zajedništva i suradnje. Knjiga “Narcistička kultura” izgledala nam je kao djelo znanstvene fantastike. U svojoj knjizi Lasch je opisivao razine obuzetosti sobom, zajednicu koja je izgubila vjeru u društvo i politiku, izgubila nadu da se išta može učiniti. Ljude udaljene od svojih osjećaja, a o… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
veljača 23, 2018

Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje

 

 

 

Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha? Što nas to straši da bježimo iz napučenih gradova kako bi se osamili negdje u planini gdje je hladno i surovo, ali nema ljudi. U svijetu Franza Kafke borave ljudi, ali osjećamo kako bi bilo bolje da ih nema.

U sljedećem tekstu nastojimo objasniti uzroke i posljedice tjeskobe i anksioznosti inspirirane djelom njemačko-češkog književnika Franza Kafke. Život je sva… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

 

 

psihoterapija

 

 

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama.

U psihoterapiji se ponavljala ista situacija. Sanja nije imala što za reći, nije mogla naći temu za razgovor. Djelovala je depresivno, bez tračka vitalnosti. Njen je terapeut napo… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
srpanj 7, 2017

Česte pogreške u odgoju

 

 

 

Zadatak je roditelja stvoriti optimalne uvjete za odrastanje, pomalo uključiti svoje dijete u svijet odraslih. Ta se polagana transformacija djeteta u odraslog čovjeka, zamjena jednog svijeta odnosa, jedne razine organizacije iskustva drugom, stabilnijom razinom, naziva – odgoj.

Odgoj je proces u kojem dijete pomalo stječe spoznaju o vječnom konfliktu između njega i roditelja, između čovjeka i svijeta, koji se može izraziti riječima – Ti i ja nismo jedno, ali ne mogu bez tebe! Spoznaja tog unutarnjeg konflikta uvijek stvara intenzivne afekte tuge i ljutnje pa možemo reći kako je odrastanje dugotrajan proces u kojem dijete pomalo prepoznaje i prihvaća vlastite bo… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 31, 2017

Anoreksija i bulimija

 

 

 

Problemi prehrane, anoreksija i bulimija, ne mogu se odvojiti od problema vezanih uz doživljaj osobnosti. Anoreksija i bulimija uvijek su simptomi veće ili manje krize identiteta. Ako znamo da je identitet određen našim odnosom s drugim ljudima, tada su problemi s prehranom uvijek znak kako osoba nema kvalitetne i smislene odnose sa značajnim drugima, sa svijetom.
Drugim riječima, anoreksija i bulimija imaju svrhu kompenzirati manjak značajnih ljudi, onoga što suvremena psihologija naziva “objektima sebstva” ili “self-objektima”. Osoba koja ne može svoju osobnost organizirati kroz smislene odnose s ljudima prisiljena je kompenzirati taj nedos… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 24, 2017

Slobodno i prilagođeno dijete – Bernard Brandchaft

 

 

 

“U jezgri svog bića traumatizirano dijete zna da je loše. Stigmu krivnje ono nosi čitav svoj život i nema trenutka u kojem može zaboraviti na svoju patnju…”
Bernard Brandchaft

Život počinje spajanjem, ali ljudski život, ljudska svijest, počinje odvajanjem. Tek odvajanjem od majke dijete pomalo otkriva svoju osobnost, svoju inicijativu, svoje ambicije, sve ono po čemu se od majke razlikuje. Prije toga dijete je s majkom bilo spojeno, stopljeno, oni su bili jedno i bili su isti. Iako to stanje simbioze ne možemo zvati pravim životom, svjesno ili nesvjesno svi čeznemo vratiti se u to stanje.

Mnogi su psiholozi i filozofi na različite načine tumačili prirodu odnosa d… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 17, 2017

Urođena biseksualnost

 

psihoterapija

 

Sloboda nekog društva može se odrediti kao sposobnost prihvaćanja različitosti njegovih članova. Što je društvo slobodnije to manje njegovi članovi slijede tradiciju i društvene norme, njihov identitet ne dolazi izvana već iznutra. U slobodnom društvu pojedinac se može odrediti prema svojim sklonostima i interesima, nije prisiljen identificirati se s većinom, ne mora se po svaku cijenu prilagoditi i odustati od svog autentičnog bića.

Novorođenče na svijet ne donosi baš ništa, ono ne poznaje svoje ime, nacionalnost, vjeru, jezik, zanimanje. Napredno društvo dopustit će djetetu da samo odluči i izabere svoje interese i sklonosti. Jednako tako, dijete na svijet dolazi bez doživlj… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 3, 2017

Ljubav i mržnja – Jessica Benjamin

 

psihoterapija

 

U svijetu intersubjektivnosti Jessica Benjamin poznata je po svojoj studiji ljudske destruktivnosti. Destruktivnost, po Benjamin, ima posebno mjesto u procesu spoznavanja drugog ljudskog bića kao posebnog centra inicijative. Bez destruktivnih fantazija dijete ne bi moglo doživjeti svoju majku drugačijom od sebe, ne bi moglo odrasti.

Razvojni psiholog Edward Tronick spominje tri faze razvoja intersubjektivnosti: fazu potpune usklađenosti, fazu nesporazuma i fazu popravka nesporazuma. Nakon potpune usklađenosti djeteta i majke, kada su majka i dijete isti i jedno, dijete pomalo otkriva da to nije uvijek tako, ono otkriva pukotine u odnosu. Pomalo uviđa kako ga majka može pratit… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

 

 

 

 

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

 

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke!

Prolaznici bi pozvali policiju, a … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

 

 

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari.

Što je ljudskost?

Znamo za stotine ideja i teorija koje tumače kako se postaje ljudskim bićem, kako nastaje čovj… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Ljubav u doba znanosti

 

ljubav

 

Može li ljubav preživjeti u vrijeme znanosti i tehnologije?

Svatko ima svoje osobno određenje ljubavi, no uglavnom govorimo o osjećaju koji povezuje intimnost i mudrost.
U psihologiji sebstva ljubav odgovara pojmu – pounutrenje, što znači da smo sa voljenom osobom negdje “unutra”, u jednom zajedničkom intimnom prostoru. Taj je zajednički, intimni, prostor, zapravo naša kuća, naš pravi dom, a povratak kući naš je životni zadatak.

Kao što se Odisej četrdeset godina vraćao svom domu gdje su ga čekali žena Penelopa i sin Telemah, tako svatko od nas čezne za svojim domom gdje će biti prepoznat i prihvaćen. Kako je ovaj dom kojeg spominjemo mjesto susreta i dijaloga, psiholo… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 6, 2015

Depresija i nisko samopoštovanje

 

 

Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno.

Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu sliku koju imamo o sebi, liječe nas od depresije. Na žalost, nisko samopoštovanje, a zajedno s njim i depresija, rijetko se kada poprave. Osjećaj da nismo tako dobri i uspješni kao drugi prati nas cijeli život. Može li se popraviti loša slika, što uopće znači imati nisko samopoštovanje?

George Atwood, možda najpoznatiji živući psihoanalitičar, nedavno … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
konya escort eskişehir escort izmit escort bursa escort halkalı escort