Tag Archives: Jacques Lacan

veljača 8, 2019

Osjećaj ljutnje i kultura srama

 

 

 

 

Što je uzrok depresiji, letargiji i osjećaju bespomoćnosti koji prožima zapadno društvo dvadeset i prvog stoljeća? Što nas to čini pasivnima te ne činimo ništa kako bi se izborili za sebe ili uništili nepravdu u svijetu oko nas? To je snažan, otrovni sram koji nam brani iskustvo snage, slobode i ambicija. Doživljaj snage, slobode i ambicije stavlja se u drugi plan, potiskuje i poriče, dok je u prvom planu lažna slika skromnosti, tolerancije, političke korektnosti. Odvojen od osjećaja, suvremeni čovjek na frustraciju ili nepravdu reagira razumno, kognitivno, on misli, ali se – ne bori. Sama pomisao na emotivnu reakciju užasno ga plaši, posramljuje. Bez obzira na snagu … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
veljača 1, 2019

Transcendentna intersubjektivnost i suvremena psihoanaliza

 

 

 

 

“Svi smo rođeni u moralnoj gluposti, uzimajući svijet kao vime koje hrani naše velebno biće. Dorothea je rano počela uviđati svoju glupost, ali ipak joj je bilo lakše zamisliti kako će uskoro postati mudra i snažna u njegovoj snazi i mudrosti, nego da zamisli tu različitost koja više nije odraz već osjećaj kako on ima drugačije središte odakle svjetla i sjene uvijek padaju s određenom razlikom… ”
George Eliot, Middlemarch

 

Posljednjih se četvrt stoljeća psihoanaliza posvetila istraživanju doživljaja subjektivnosti, istraživanju doživljaja Drugoga, te istraživanju njihovog međusobnog odnosa kao temelja ljudske svijesti. Suvremeni se analit… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 14, 2018

Tibetanska knjiga mrtvih i granični poremećaj osobnosti

 

 

 

 

Kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća označio je kraj epohe kraljice Viktorije, epohe potiskivanja i poricanja temeljnih ljudskih žudnji i osjećaja. To je doba u kojem Nietzsche, Heidegger, Freud i mnogi drugi filozofi, znanstvenici i umjetnici stvaraju novu, “slobodnu osobnost”. Po njima, osobnost zaista i može biti slobodna, autentična, ali tek kada prihvati sve svoje fragmente, sve svoje dijelove, posebno one koje su obitelj, društvo i kultura osudili. Tako je područje njihovog istraživanja onaj prostor psihe kojeg društvo ne vidi, kojeg se odriče ili ga se srami. Freud je možda prvi odredio taj prostor kao “nesvjesno”, te predl… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 23, 2018

Bipolarni poremećaj i manično-depresivna shizofrenija

 

 

 

 

Biti “na vrhu svijeta”, doživjeti stanje “euforije” i “manije” iskustvo je kojeg svi volimo. Često ga i umjetno stvaramo kavom, cigaretama ili nekim drugim tvarima ili aktivnostima. S druge strane, biti “na dnu oceana”, kada smo mrtvi za svijet i svijet za nas, odnosno, biti “depresivan” veoma je bolno iskustvo i nastojimo ga prekinuti upotrebom nekih drugih tvari ili aktivnosti koje nam vraćaju “energiju”.

Te promjene u raspoloženju kada smo jedan trenutak “na vrhu svijeta”, a već drugi “na dnu oceana” nazivamo – bipolarni poremećaj. Slično tome, promjen… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 23, 2017

Između subjekta i objekta – Julia Kristeva

 

“Kad žena ima krvarenje, izljev krvi iz svoga tijela, neka ostane u svojoj nečistoći sedam dana; tko se god nje dotakne neka je nečist do večeri. Tko se dotakne njezine posteljine neka opere svoju odjeću, u vodi se okupa i do večeri ostane nečistim. Svaka postelja na koju on legne neka je nečista…”
Stari zavjet

Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za ljude starog doba, subjektivno i objektivno nisu razlikovali. Nisu ih vodili osjećaji ni stavovi, njihovo je ponašanje nadzirao nepogrešivi Zakon i Red. Sram i gađenje prema svem… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 17, 2017

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

 

 

 

Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih.

Psihoanalitička teorija iz koje izranja Bracha Ettinger pripada onom pravcu društvenih znanosti koje nazivamo modernizam, što znači da su određene potragom za smislom skrivenim iza znakova. Smisao, realnost, nije više odmah … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 30, 2017

Što je psihologija osobnosti?

 

 

 

 

Temelji psihologije osobnosti

Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanje, kako će odrediti što je to “normalno”, a što “bolesno”, odnosno “patološko” u čovjeku.

Možemo reći kako je taj znanstveni pozitivizam … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 24, 2015

Maurice Merleau Ponty u svijetu

 

 

“Ne postoji nikakvo izolirano, unutarnje biće! Čovjek je u svijetu, i jedino kroz odnos sa svijetom on spoznaje samog sebe.”
“Ne trebamo se pitati koliko vjerno mi doživljavamo svijet. Ne, jer svijet je ono što mi doživljavamo!”

Maurice Merleau Ponty… Nastavak teksta...

Mudre misli