Tag Archives: Fenomenologija

ožujak 10, 2019

Fenomenologija destrukcije

 

 

 

 

Zadatak je psihoanalize, od svojih početaka prije stotinu godina sve do danas, prepoznati i prihvatiti, odnosno, osvijestiti postojanje “tamne strane” ljudskog bića, kao i prihvatiti postojanje “tamne strane” nama bliskih osoba. To je razina osobnosti za koju Freud i njegovi nasljednici koriste pojmove – thanatos, destrudo ili mortido. Freud navodi i različite probleme vezane uz taj “instinkt smrti”. Tako se destrukcija može potiskivati ili poricati, može se usmjeriti prema van ili prema unutra, može se i ostvariti, iživiti, ili se može sadržavati. Ovo posljednje znak je psihičke zrelosti kada osoba osvijesti svoje des… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 12, 2018

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

 

 

 

 

“Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “
Paul Virilio

 

Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda prijeći i granicu. Brzina određuje moje širenje na svijet, sve što vidim trebam biti Ja, a vidim sve. Apsolutna brzina znači totalizaciju cijelog svijeta, ako sam brz mogu biti sv… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
rujan 7, 2018

Između destrukcije i auto-destrukcije

 

 

 

Jedna je od čestih prilagodbi kojom se nastoji izbjeći konflikt – okretanje ljutnje prema sebi. Time zadržavamo sliku sebe kao “dobre” i “normalne” osobe, koja “ne želi nikome ništa loše učiniti”. Jasno, sva je destrukcija sada usmjerena prema unutra čime osoba postaje žrtvom svoje vlastite ljutnje.
Osoba se želi uništiti, odmah ili pomalo. Ovisnost o cigaretama, alkoholu, opasnim sportovima i aktivnostima, mazohizam, samoozljeđivanje, anoreksija i bulimija, sabotiranje samog sebe na razne načine, depresija i tjeskoba, neke su od čestih posljedica okretanja ljutnje prema unutra.

Najteža je posljedica – samoubojstvo… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
kolovoz 17, 2018

Zen u umjetnosti gađanja lukom

 

 

 

Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog.

Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam starog doba. Staro doba nije poznavalo pojam subjekta, čovjek se određivao kroz identifikaciju i stopljenost s autoritetom, crkvom, kraljem, ocem. Spoznajom vlastite subjek… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
lipanj 22, 2018

Borderline i narcis – savršeni par

 

 

 

 

 

Zašto se neke veze i odnosi, iako štetni za oba partnera, nastavljaju godinama, neki puta i cijeli život. Što motivira ljude koji naizgled nemaju ništa zajedničko, da svoj život provode u “središtu tornada”. Primjer za takav odnos je i tzv. borderline/narcis par, o kojem se posljednjih godina u medijima često govori.

Razlog tome je što su osobe s tim problemima posve komplementarne, savršeno se nadopunjuju. Stoga se veza, iako središte tornada, doima obojena jarkim bojama, u tehnikoloru, dok se veza s nekim “običnim” doima sivo i dosadno. Drugim riječima, osoba s problemom graničnog poremećaja osjeća se živom i vitalnom jedino u društvu oso… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
travanj 6, 2018

Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja

 

 

 

Obično kažemo kako autentičnu cjelovitost postižemo isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Život je “bivanje s drugima”, Heideggerov – Mitsein. No i bez drugih možemo zadržati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije. Kao što već znamo, psihologija osobnosti razlikuje dvije grupe obrana ili kompenzacija kojima se čovjek štiti od raspada ili fragmentacije. To su – ambicije i ideali, koji su redovita tema naših razgovora.

Prošli puta govorili smo o ambicijama. Rekli smo kako u nedostatku empatije i zajedništva, prostora u kojem bi svoje osjećaje nesmetano dijelio, čovjek svoja iskustva organ… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 30, 2018

Narcizam, život u ogledalu

 

 

 

 

 

Narcizam je pojam sve prisutniji u svakodnevnom govoru.
Za “narcisa” obično kažemo kako je opsjednut sobom, svojim izgledom, svojim nastupom, kako je nesposoban uživjeti se u svijet druge osobe. On je “centar svijeta”.

Narcizam je u svakodnevni govor ušao knjigom “Nacistička kultura” američkog povjesničara Christophera Lascha, 1979. godine. U knjizi autor opisuje stanje američkog društva koje tone u unutrašnji svijet obuzetosti sobom. Po Laschu, prosječni Amerikanac više nije sposoban uživjeti se u svijet drugog čovjeka, nije više u stanju održavati bliske i smislene odnose s drugim ljudima. Po njegovim riječima, … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
ožujak 2, 2018

Logoterapija i psihoanaliza – Viktor Frankl

 

 

 

 

Postoji izreka – Što me ne ubije, to me ojača!

Međutim, svi znamo ljude koji su prošli užase rata, zlostavljanja i zapuštanja, koji su doživjeli kako je čitav svijet protiv njih. Te su užase oni preživjeli, ti su ljudi još uvijek među nama, ali njihov je život sada bez smisla. Da se zaštite od užasnih razočaranja, od posvemašnjeg gubitka smisla i povjerenja u svijet, oni su smisao i povjerenje odbacili. Sada žive na drugačijoj razini postojanja, ne posve ljudskoj. Cilj je psihoterapije pomoći tim ljudima ponovo osjetiti smisao života, u cijelosti vratiti doživljaj ljudskosti. Stoga psihoterapija i filozofija nastoje odrediti temeljne ljudske potrebe, odgovoriti na pi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 10, 2018

Winnicott i Heidegger o destrukciji

 

 

 

Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu psihoanalize od Freudove teorije odvojenih, izoliranih nagona do Kohutove teorije o zajedništvu subjekta i objekta, intersubjektivnom polju. Na tom putu od izoliranih nagona prema intersubjektivnosti gotovo pola stoljeća psihoanalize ispunjeno je tzv. teorijom objektnih odnosa. Vjerujemo kako teorija objektnih odnos… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 19, 2018

Trenuci susreta – trenuci promjene

 

 

 

 

Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja?

Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tako razlikuje više stanja i situacija koje prolaze klijent i terapeut u svom zajedničkom radu i druženju. To su zajedničko bivanje i usmjerenost (Moving Along) te trenuci prisutno… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 29, 2017

Heinz Kohut i Martin Heidegger – Selfobjekt kao Dasein

 

 

Psihologija osobnosti psihoanalitičara Heinza Kohuta, označila je konačni odmak od Freudove psihoanalize i povratak filozofskom tumačenju čovjeka i života. Suvremena psihoanaliza čovjeka više ne tumači biološki, anatomski, kognitivno, zapravo više ga uopće i ne tumači već ga – doživljava. Taj pomak od kognitivnog prema doživljajnom, od epistemološkog prema ontološkom, od neutralnog prema angažiranom, posljedica je nove psihoanalitičke paradigme Heinza Kohuta.

Korištenjem pojma “selfobjekt” Kohut prekida tradiciju dualizma u psihoterapiji, baš kao što filozof Martin Heidegger korištenjem pojma “Dasein” prekida tradiciju metafizičke … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 22, 2017

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

 

 

 

 

“Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…”
Ronald Laing

 

Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više od lijeka, nešto više od biologije i kemije.
Kao što već znamo, jedini je lijek za psihičke probleme – empatija, slušanje bez predrasuda.

Ronald Laing jedan je od prvih psihi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 15, 2017

Tao i Dasein – Lao Tzu i Martin Heidegger

 

 

 

“Tao je rodio jedno.
Jedno je rodilo dvoje.
Dvoje je rodilo troje.
A troje je rodilo deset tisuća stvari…”
Lao Tzu

Kao jedna od prvih filozofija svijeta, taoizam se od drugih razlikuje po tome što ne odgaja, ne savjetuje i ne moralizira. Temeljno je načelo taoizma – usklađenost sa svijetom kroz svakodnevni život!

Kroz usklađenost sa svijetom otvara se prolaz u novu dimenziju života, u – Tao. Tao je prostor izvan dualnosti i binarnih suprotnosti, prostor slobodan od svake metafizike i hijerarhije. Tao je počelo svih stvari, onih živih kao i onih neživih. Drugi naziv za Tao može biti i – bitak.

Gotovo tri tisuće godina poslije Lao Tzua, na suprotnoj s… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 6, 2017

Afektivna intencionalnost

 

 

 

 

“Čovjek mora ostaviti nešto za sobom, govorio je moj djed. Možda dijete, možda knjigu ili sliku, možda kuću ili barem zid, može i par cipela. Ili zeleni vrt za sobom. Nešto što je tvoja ruka dotakla na pravi način kako bi tvoja duša imala gdje otići kada umreš, i kada ljudi gledaju taj cvijet ili stablo oni vide tebe, ti si tamo u cvijetu, u stablu.
Nije važno što radiš, govorio je moj djed, sve dok mijenjaš svijet oko sebe tako da to nije isti svijet prije i poslije što si ga dodirnuo svojim rukama. Razlika između čovjeka koji kosi travu i vrtlara jest u dodiru, čovjek koji kosi travu kao da i nije bio u vrtu, vrtlar ostaje u vrtu zauvijek…”
Ray Bradbury

“Biti znači bi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
rujan 27, 2017

Tečaj fenomenološko-egzistencijalističke psihologije

 

 

Udruga za psihologiju osobnosti iz Zagreba počinje s tečajem fenomenološko-egzistencijalističke psihologije.

Možda se pitate što se to krije iza riječi fenomenologija i egzistencijalizam, može li se običan čovjek snaći u svemu tome?
Svakako! Iza tih složenih filozofskih pojmova kriju se jednostavne stvari koje opisuju život svakoga od nas:
Fenomenologija govori o tome kako doživjeti svijet i prirodu oko sebe na pravi način, izravno. Drugim riječima, to je vještina bivanja ovdje i sada, vještina doživljavanja svijeta bez predrasuda, “sa izvora”.
Egzistencijalizam govori o autentičnosti, odnosno, što trebamo učiniti kako bi živjeli vlastiti, autentični život, sloNastavak teksta...

O nama
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

 

 

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvij… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

 

 

 

 

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

 

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke!

Prolaznici bi pozvali policiju, a … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

 

psihoterapija

 

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom?

Što je potrebno da čovjek prihvati bolnu spoznaju o vlastitoj ograničenosti u vremenu i prostoru? Stvarno, ograničen je vremenom, na kraju puta čeka ga smrt. Ograničen je prostorom, odvojen je … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

 

 

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari.

Što je ljudskost?

Znamo za stotine ideja i teorija koje tumače kako se postaje ljudskim bićem, kako nastaje čovj… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Zen budizam i psihoanaliza

 

 

Iako potekli iz različitih dijelova svijeta, iz različitih epoha, zen budizam i psihoanaliza svog učenika vode istom cilju – doživljaju sebe kao cjelovitog ljudskog bića koje živi među drugim ljudskim bićima! Postati čovječan, to je pravi smisao zena! Treba li uopće spomenuti kako u zenu nema ničega mističnog, ničega magičnog, nema “viših” stanja svijesti, nema reinkarnacije, nema karme, nema ničega što nije svakodnevni život.  Ali je taj svakodnevni život zaista – Život!

I najvažnije, zen je od početka do kraja društvena aktivnost!  Zen učenik i zen majstor okruženi su ljudima, oni im daju snagu i inspiraciju. Na žalost, dolaskom zena na Zapad, mladi ljudi … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 24, 2015

Maurice Merleau Ponty u svijetu

 

 

“Ne postoji nikakvo izolirano, unutarnje biće! Čovjek je u svijetu, i jedino kroz odnos sa svijetom on spoznaje samog sebe.”
“Ne trebamo se pitati koliko vjerno mi doživljavamo svijet. Ne, jer svijet je ono što mi doživljavamo!”

Maurice Merleau Ponty… Nastavak teksta...

Mudre misli
konya escort eskişehir escort izmit escort bursa escort halkalı escort