Tag Archives: Dekonstrukcija

siječanj 18, 2019

Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji

 

 

“Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako se dijete godinama identificira, poistovjećuje s roditeljem, od njega ipak očekujemo da jednog dana stvori vlastiti, autentični pogled na svijet. Tako emotivnu inteligenciju ili psihičku zrelost možemo odrediti kao sposobnost osobe da dekonstru… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 5, 2019

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

 

 

Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i preobrazbu glazba stvara dekonstrukcijom cjelovitosti glazbene forme. Ekstaza jedinstva tada iznenada prestaje, publika je bačena u stanje tjeskobe, anksioznos… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 14, 2018

Tibetanska knjiga mrtvih i granični poremećaj osobnosti

 

 

 

 

Kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća označio je kraj epohe kraljice Viktorije, epohe potiskivanja i poricanja temeljnih ljudskih žudnji i osjećaja. To je doba u kojem Nietzsche, Heidegger, Freud i mnogi drugi filozofi, znanstvenici i umjetnici stvaraju novu, “slobodnu osobnost”. Po njima, osobnost zaista i može biti slobodna, autentična, ali tek kada prihvati sve svoje fragmente, sve svoje dijelove, posebno one koje su obitelj, društvo i kultura osudili. Tako je područje njihovog istraživanja onaj prostor psihe kojeg društvo ne vidi, kojeg se odriče ili ga se srami. Freud je možda prvi odredio taj prostor kao “nesvjesno&#… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 23, 2018

Bipolarni poremećaj i manično-depresivna shizofrenija

 

 

 

 

Biti “na vrhu svijeta”, doživjeti stanje “euforije” i “manije” iskustvo je kojeg svi volimo. Često ga i umjetno stvaramo kavom, cigaretama ili nekim drugim tvarima ili aktivnostima. S druge strane, biti “na dnu oceana”, kada smo mrtvi za svijet i svijet za nas, odnosno, biti “depresivan” veoma je bolno iskustvo i nastojimo ga prekinuti upotrebom nekih drugih tvari ili aktivnosti koje nam vraćaju “energiju”.

Te promjene u raspoloženju kada smo jedan trenutak “na vrhu svijeta”, a već drugi “na dnu oceana” nazivamo – bipolarni poremećaj. Slično tome, … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
listopad 26, 2018

Glazbena terapija – uvod

 

 

 

 

Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva?

Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori osobnosti starog doba izgubili su svoj povišeni položaj – njih se preispituje, njima se ne vjeruje, njih se dekonstruira. Ako je nekada uzrok patnje bio – strogi superego, to veliko oko što kontrolira i nadzire ljudske porive i slobode, uzrok je patnje danas – posvemašnji nedostatak superega koji us… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 12, 2018

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

 

 

 

 

“Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “
Paul Virilio

 

Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda prijeći i granicu. Brzina određuje moje širenje na svijet, sve što vidim trebam biti Ja, a vidim sve. Apsolutna brzina znači totalizaciju cijelog svijeta, ako sam … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
srpanj 14, 2018

Ambicija, ljutnja, agresija

 

 

 

 

“Osjećaji su naš jedini alat kojim otkrivamo svijet…”
Martin Heidegger

Mnogi tvrde kako je naše društvo naprednije od onoga prije stotinu ili tisuću godina. Danas možemo prepoznati, prihvatiti i pokazati one osjećaje i afekte koji su bili društveno neprihvatljivi prije stotinu godina. Na žalost, neke probleme nismo riješili, u nekim prilikama još uvijek nismo posve svoji, posve autentični. Neka iskustva i osjećaje još uvijek ne prihvaćamo već ih potiskujemo ili poričemo. To često radimo s osjećajem ljutnje, s kojim, unatoč svom napretku, još uvijek nismo sigurni što učiniti.

Tako većina klijenata koji dolaze na psihotera… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
travanj 27, 2018

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

 

 

 

 

Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zaustavilo fantaziju jedinstva, tu temeljnu fantaziju s kojom dolazimo na svijet – Mi smo jedno! Tako će apsolutna brzina, apsolutna energija i apsolutno znanje sma… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
travanj 6, 2018

Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja

 

 

 

Obično kažemo kako autentičnu cjelovitost postižemo isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Život je “bivanje s drugima”, Heideggerov – Mitsein. No i bez drugih možemo zadržati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije. Kao što već znamo, psihologija osobnosti razlikuje dvije grupe obrana ili kompenzacija kojima se čovjek štiti od raspada ili fragmentacije. To su – ambicije i ideali, koji su redovita tema naših razgovora.

Prošli puta govorili smo o ambicijama. Rekli smo kako u nedostatku empatije i zajedništva, prostora u kojem bi svoje osjećaje nesmetano dijelio, čo… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 16, 2018

Carl Jung, sjena i arhetip

 

 

 

 

Ako nas je ikada probudila noćna mora, monstrum ispod kreveta od kojeg nema bijega, tada smo se sigurno upitali – tko je to u meni, u mom nesvjesnom, u mojoj sjeni? Kako je taj monstrum ušao u mene, kako ga se riješiti?

To čudovište koje živi na “tamnoj strani mjeseca”, u sjeni, Carl Jung nazvao je arhetipom. Bojimo ga se i bježimo od njega, kaže Jung, no ipak je arhetip glavni izvor snage i kreativnosti. Njegova Analitička psihologija, baš kao i sva psihoterapija posljednjih stotinu godina, nastoji osvijetliti nesvjesno, osloboditi snage koje se tamo kriju.

U sljedećem tekstu govorimo o sličnostima i razlikama između moderne psihoterapije i on… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 23, 2018

Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje

 

 

 

Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha? Što nas to straši da bježimo iz napučenih gradova kako bi se osamili negdje u planini gdje je hladno i surovo, ali nema ljudi. U svijetu Franza Kafke borave ljudi, ali osjećamo kako bi bilo bolje da ih nema.

U sljedećem tekstu nastojimo objasniti uzroke i posljedice tjeskobe i anksioznosti inspirirane djelom njemačko-češkog književnika Fr… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 10, 2018

Winnicott i Heidegger o destrukciji

 

 

 

Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu psihoanalize od Freudove teorije odvojenih, izoliranih nagona do Kohutove teorije o zajedništvu subjekta i objekta, intersubjektivnom polju. Na tom putu od izoliranih nagona prema intersubjektivnosti gotovo pola stoljeća psihoanalize ispunjeno je tzv. teorijom objektnih odnosa. Vjerujemo kako teorija objek… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 19, 2018

Trenuci susreta – trenuci promjene

 

 

 

 

Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja?

Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tako razlikuje više stanja i situacija koje prolaze klijent i terapeut u svom zajedničkom radu i druženju. To su zajedničko bivanje i usmjerenost (Moving Along) te … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 30, 2017

Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk

 

 

 

Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes!

Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!”
Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je neustrašiv, ubija desetke, stotine, tisuće vojnika! Snagu mu daje ponos, srdžba ga odvaja od robova, slugu i gomile koja ponosa nema. Ponos, to svjetlo bogova, daje Ahileju takvu snagu i moć da se okreće i protiv bogova samih. Takvog osvajača Grčka više neće vidjeti.

Tih dana filozof Platon ponire u dubine ljudske duše, nastoji otkriti što je po… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 23, 2017

Između subjekta i objekta – Julia Kristeva

 

“Kad žena ima krvarenje, izljev krvi iz svoga tijela, neka ostane u svojoj nečistoći sedam dana; tko se god nje dotakne neka je nečist do večeri. Tko se dotakne njezine posteljine neka opere svoju odjeću, u vodi se okupa i do večeri ostane nečistim. Svaka postelja na koju on legne neka je nečista…”
Stari zavjet

Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za ljude starog doba, subjektivno i objektivno nisu razlikovali. Nisu ih vodili osjećaji ni stavovi, njihovo je ponašanje nadzirao nepogrešivi Zakon i Red. Sra… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 17, 2017

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

 

 

 

Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih.

Psihoanalitička teorija iz koje izranja Bracha Ettinger pripada onom pravcu društvenih znanosti koje nazivamo modernizam, što znači da su određene potragom za smislom skrivenim iza znakova. Smisao, realnost, … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 10, 2017

Dekonstrukcija i prijateljstvo – Jacques Derrida

 

 

“To have a friend: to keep him. To follow him with your eyes. Still to see him when he is no longer there and to try to know, listen to, or read him when you know that you will see him no longer—and that is to cry….”
Jacques Derrida

 

Svatko žudi za tumačenjem, ali ga se istovremeno i užasava. Tumačenje može biti i zlonamjerno, ono nas može stvoriti, ali može nas i uništiti. Francuski filozof Jacques Derrida govori o književnosti i tumačenju književnog djela, ali jednako tako govori u o prijateljstvu i tumačenju ljudskih odnosa. Psihoanaliza i filozofija slažu se u jednom – tumačenje je neizbježno, mi trebamo drugu osobu da nas vidi, da nas odredi, da … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 6, 2015

Depresija i nisko samopoštovanje

 

 

Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno.

Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu sliku koju imamo o sebi, liječe nas od depresije. Na žalost, nisko samopoštovanje, a zajedno s njim i depresija, rijetko se kada poprave. Osjećaj da nismo tako dobri i uspješni kao drugi prati nas cijeli život. Može li se popraviti loša slika, što uopće znači imati nisko samopoštovanje?

George Atwood, možda najpoznatiji ži… Nastavak teksta...

Psihološki problemi