Tag Archives: Afekti

ožujak 10, 2019

Fenomenologija destrukcije

 

 

 

 

Zadatak je psihoanalize, od svojih početaka prije stotinu godina sve do danas, prepoznati i prihvatiti, odnosno, osvijestiti postojanje “tamne strane” ljudskog bića, kao i prihvatiti postojanje “tamne strane” nama bliskih osoba. To je razina osobnosti za koju Freud i njegovi nasljednici koriste pojmove – thanatos, destrudo ili mortido. Freud navodi i različite probleme vezane uz taj “instinkt smrti”. Tako se destrukcija može potiskivati ili poricati, može se usmjeriti prema van ili prema unutra, može se i ostvariti, iživiti, ili se može sadržavati. Ovo posljednje znak je psihičke zrelosti kada osoba osvijesti svoje des… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 5, 2019

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

 

 

Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i preobrazbu glazba stvara dekonstrukcijom cjelovitosti glazbene forme. Ekstaza jedinstva tada iznenada prestaje, publika je bačena u stanje tjeskobe, anksioznosti, agonij… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 29, 2018

Terapija primalnim krikom – Arthur Janov

 

 

 

 

Primalni krik naziv je za vrstu psihoterapije koju je sedamdesetih godina prošlog stoljeća osnovao američki psiholog Arthur Janov. Smisao je njegove terapije emotivno vratiti osobu u trenutak vlastitog rođenja kako bi se prisjetila i ponovo proživjela porođajnu traumu. Po Janovu, svi psihološki problemi posljedica su potiskivanja i poricanja agonije koja neizbježno prati rođenje. Psihološka bol, kaže Janov, nikada se nije pozitivno odreagirala već je postala dijelom osobnosti i prati čovjeka od rođenja do smrti. Od boli porođajne traume osoba se štiti različitim psihološkim obranama od kojih svaka nastoji potisnuti sjećanje na trenutak rođenja. Obrane štite od bol… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
prosinac 14, 2018

Tibetanska knjiga mrtvih i granični poremećaj osobnosti

 

 

 

 

Kraj devetnaestog i početak dvadesetog stoljeća označio je kraj epohe kraljice Viktorije, epohe potiskivanja i poricanja temeljnih ljudskih žudnji i osjećaja. To je doba u kojem Nietzsche, Heidegger, Freud i mnogi drugi filozofi, znanstvenici i umjetnici stvaraju novu, “slobodnu osobnost”. Po njima, osobnost zaista i može biti slobodna, autentična, ali tek kada prihvati sve svoje fragmente, sve svoje dijelove, posebno one koje su obitelj, društvo i kultura osudili. Tako je područje njihovog istraživanja onaj prostor psihe kojeg društvo ne vidi, kojeg se odriče ili ga se srami. Freud je možda prvi odredio taj prostor kao “nesvjesno”, te predl… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 9, 2018

Opsesivno kompulzivni poremećaj – magija 21. stoljeća

 

 

 

 

Prije svakog ispita Tanja mora obući istu staru čarapu koja joj “pomaže” već treću godinu. Do fakulteta ide desnom stranom ulice, obavezno gledajući u pod. Ako iz stana slučajno zakorači lijevom nogom, na ispit tog dana može zaboraviti.

Darko u svom novčaniku uvijek nosi novčanicu od deset dolara, o novcu uvijek govori “pozitivno”. “Zakon privlačnosti” kaže kako se dobre stvari događaju onima koji misle “pozitivno”, a novac uvijek “privlači” novac. Pitam Darka koliko je zaradio do sada, on odgovara – Jako malo, još nisam dovoljno “pozitivan”, radim na tome.

Slično tome, australski do… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 2, 2018

Anoreksija i patološki altruizam

 

 

 

“Pokloniti nekome pažnju najveći je i najljepši oblik darežljivosti…”
Simone Weil

 

Suvremena psihoanaliza poremećaje u prehrani vidi kao neostvarenu potrebu za smislenim odnosom s drugim ljudima. Kao što znamo, cjelovitost se osobnosti ostvaruje kroz procese zrcaljenja i idealizacije s drugom osobom. Druga nas osoba može zrcaliti, odnosno prepoznati i prihvatiti naše želje i ambicije i time nam dati osjećaj cjelovitosti, a može nam poslužiti i kao ideal, odnosno, kao uzor savršenstva s kojim se želimo povezati.

Anorektična ili bulimična osoba svoje potrebe za zrcaljenjem i idealizacijom ne može zadovoljiti kroz odnose s drugim ljudima, stoga ona r… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
listopad 26, 2018

Glazbena terapija – uvod

 

 

 

 

Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva?

Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori osobnosti starog doba izgubili su svoj povišeni položaj – njih se preispituje, njima se ne vjeruje, njih se dekonstruira. Ako je nekada uzrok patnje bio – strogi superego, to veliko oko što kontrolira i nadzire ljudske porive i slobode, uzrok je patnje danas – posvemašnji nedostatak superega koji usmjerava naše a… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 18, 2018

Hildegard von Bingen i Marina Abramović – Ekstaza u umjetnosti

 

 

 

 

Afekti, osjećaji, raspoloženja modernog čovjeka nikada više neće biti tako duboki i snažni kakvi su bili nekada, u staro doba. Danas živimo u “doba razuma”, središte ljudskog bića nije više srce kao nekada, već razum. Svoju su emotivnu “površnost” mnogi prepoznali pa na različite načine pokušavaju vratiti intenzitet doživljaja, osjećaj života.

Ipak, vjerujemo kako od svih afekata, osjećaja i raspoloženja, modernom čovjeku najviše nedostaje – ekstaza, taj intenzivni doživljaj kako smo se prepustili nečemu većem od nas, kako smo postali dijelom nečega boljeg od nas. Moderni je čovjek na svom putu oslobođenja i emancipacije, na putu ravn… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
rujan 21, 2018

Narcistička kultura

 

 

 

“Ništa nije toliko uspješno kao privid uspjeha…
Christopher Lasch (1932. – 1994.)

Kada smo prije tridesetak godina čitali knjigu Christophera Lascha “Narcistička kultura”, većinu njegovih tvrdnji tada nismo razumjeli. Naše prostore, ovdje na jugoistoku Europe, još nije dohvatio val konzumerizma i kapitalizma, još se vjerovalo u ideale zajedništva i suradnje. Knjiga “Narcistička kultura” izgledala nam je kao djelo znanstvene fantastike. U svojoj knjizi Lasch je opisivao razine obuzetosti sobom, zajednicu koja je izgubila vjeru u društvo i politiku, izgubila nadu da se išta može učiniti. Ljude udaljene od svojih osjećaja, a o… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 16, 2018

Osjećaj krivnje ili osjećaj srama?

 

 

 

Često se kaže kako osjećaji krivnje i srama čine zid koji nas odvaja, izolira od svijeta i drugih ljudi. Ovaj tekst nastoji dekonstruirati predrasudu, obilježje modernizma, po kojoj je osjećaj krivnje “negativan” osjećaj kojeg se možemo “riješiti”. Zato osjećaje krivnje i srama ovdje tumačimo iz postmoderne perspektive. Počinjemo s Freudovim tumačenjem krivnje, što je karaktersitika moderne psihologije. Zatim spominjemo Heinza Kohuta i njegovu teoriju srama, što je početak postmoderne psihologije. Na kraju spominjemo filozofa Emmanuella Levinasa i njegov “povratak krivnji”.

Što je postmoderna psihologija?

Postmoderna psihol… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 7, 2018

Između destrukcije i auto-destrukcije

 

 

 

Jedna je od čestih prilagodbi kojom se nastoji izbjeći konflikt – okretanje ljutnje prema sebi. Time zadržavamo sliku sebe kao “dobre” i “normalne” osobe, koja “ne želi nikome ništa loše učiniti”. Jasno, sva je destrukcija sada usmjerena prema unutra čime osoba postaje žrtvom svoje vlastite ljutnje.
Osoba se želi uništiti, odmah ili pomalo. Ovisnost o cigaretama, alkoholu, opasnim sportovima i aktivnostima, mazohizam, samoozljeđivanje, anoreksija i bulimija, sabotiranje samog sebe na razne načine, depresija i tjeskoba, neke su od čestih posljedica okretanja ljutnje prema unutra.

Najteža je posljedica – samoubojstvo… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
kolovoz 17, 2018

Zen u umjetnosti gađanja lukom

 

 

 

Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog.

Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam starog doba. Staro doba nije poznavalo pojam subjekta, čovjek se određivao kroz identifikaciju i stopljenost s autoritetom, crkvom, kraljem, ocem. Spoznajom vlastite subjek… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
srpanj 14, 2018

Ambicija, ljutnja, agresija

 

 

 

 

“Osjećaji su naš jedini alat kojim otkrivamo svijet…”
Martin Heidegger

Mnogi tvrde kako je naše društvo naprednije od onoga prije stotinu ili tisuću godina. Danas možemo prepoznati, prihvatiti i pokazati one osjećaje i afekte koji su bili društveno neprihvatljivi prije stotinu godina. Na žalost, neke probleme nismo riješili, u nekim prilikama još uvijek nismo posve svoji, posve autentični. Neka iskustva i osjećaje još uvijek ne prihvaćamo već ih potiskujemo ili poričemo. To često radimo s osjećajem ljutnje, s kojim, unatoč svom napretku, još uvijek nismo sigurni što učiniti.

Tako većina klijenata koji dolaze na psihoterapiju još uvijek u potpunosti … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
lipanj 22, 2018

Borderline i narcis – savršeni par

 

 

 

 

 

Zašto se neke veze i odnosi, iako štetni za oba partnera, nastavljaju godinama, neki puta i cijeli život. Što motivira ljude koji naizgled nemaju ništa zajedničko, da svoj život provode u “središtu tornada”. Primjer za takav odnos je i tzv. borderline/narcis par, o kojem se posljednjih godina u medijima često govori.

Razlog tome je što su osobe s tim problemima posve komplementarne, savršeno se nadopunjuju. Stoga se veza, iako središte tornada, doima obojena jarkim bojama, u tehnikoloru, dok se veza s nekim “običnim” doima sivo i dosadno. Drugim riječima, osoba s problemom graničnog poremećaja osjeća se živom i vitalnom jedino u društvu oso… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
ožujak 23, 2018

Otrovni sram

 

 

 

 

 

Sram je taj neugodan osjećaj koji nas priječi da ostvarimo svoje ambicije i snove. Između nas i naših želja, svega što bismo htjeli i mogli, redovito se postavi zid srama. Pitamo se, koliko toga bismo mogli učiniti da živimo slobodno, bez srama? Svaki javni nastup, izlaganje pogledu drugog, čak i običan izlazak iz stana često prati intenzivni sram. Socijalna fobija koja zatvara ljude unutar četiri zida jedan je oblik srama. Sram nas odvaja od svijeta, zbog njega smo tako usamljeni, daleko od svijeta.

Drugačiji je osjećaj krivnje. Krivnja uključuje svijest o drugoj osobi i savjest koja nalaže da drugoj osobi pomognemo. Ako sram razdvaja ljude, vjerujemo kako nas odgovorn… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
siječanj 19, 2018

Trenuci susreta – trenuci promjene

 

 

 

 

Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja?

Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tako razlikuje više stanja i situacija koje prolaze klijent i terapeut u svom zajedničkom radu i druženju. To su zajedničko bivanje i usmjerenost (Moving Along) te trenuci prisutno… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 29, 2017

Heinz Kohut i Martin Heidegger – Selfobjekt kao Dasein

 

 

Psihologija osobnosti psihoanalitičara Heinza Kohuta, označila je konačni odmak od Freudove psihoanalize i povratak filozofskom tumačenju čovjeka i života. Suvremena psihoanaliza čovjeka više ne tumači biološki, anatomski, kognitivno, zapravo više ga uopće i ne tumači već ga – doživljava. Taj pomak od kognitivnog prema doživljajnom, od epistemološkog prema ontološkom, od neutralnog prema angažiranom, posljedica je nove psihoanalitičke paradigme Heinza Kohuta.

Korištenjem pojma “selfobjekt” Kohut prekida tradiciju dualizma u psihoterapiji, baš kao što filozof Martin Heidegger korištenjem pojma “Dasein” prekida tradiciju metafizičke … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 30, 2017

Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk

 

 

 

Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes!

Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!”
Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je neustrašiv, ubija desetke, stotine, tisuće vojnika! Snagu mu daje ponos, srdžba ga odvaja od robova, slugu i gomile koja ponosa nema. Ponos, to svjetlo bogova, daje Ahileju takvu snagu i moć da se okreće i protiv bogova samih. Takvog osvajača Grčka više neće vidjeti.

Tih dana filozof Platon ponire u dubine ljudske duše, nastoji otkriti što je pokreće. Ljudsku dušu, ka… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

 

 

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika.

Tako se hermeneutika, od grčke riječi “hermeneia”, … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

 

 

psihoterapija

 

 

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama.

U psihoterapiji se ponavljala ista situacija. Sanja nije imala što za reći, nije mogla naći temu za razgovor. Djelovala je depresivno, bez tračka vitalnosti. Njen je terapeut napo… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

 

 

 

 

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

 

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke!

Prolaznici bi pozvali policiju, a … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 26, 2016

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

 

 

“Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…”
Charlie Chaplin

Mnogo je načina kako se branimo od bolne spoznaje kako će našem životu jednom doći kraj, baš kao i životima dragih ljudi oko nas. Jednako se tako branimo i od bolne spoznaje da smo od dragih ljudi odvojeni, da oni imaju svoj život i da često ne stignu misliti o nama. Tu spoznaju o našoj ograničenosti, našoj kona… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
srpanj 28, 2016

Nikola Tesla – genij električnog tijela

 

psihoterapija

 

“Naša su tijela sastavljena od istog materijala, a naše su duše povezane nesalomljivim žicama. Osjećaj duboke, neizdržive tuge koja nas iznenada obuzima znači da na drugoj strani zemaljske kugle jedno dijete ili plemeniti čovjek upravo umiru…”
Nikola Tesla

 

Pišem o Nikoli Tesli jer je on moje prvo “pozitivno” razočaranje u životu.

Zašto pozitivno? Nakon spoznaje njegove ograničenosti, kada sam odustao od idealizacije i prihvatio razočaranje koje potom neizbježno mora uslijediti, od Tesle ipak nisam odustao, nisam se povukao. Tesla je još uvijek osoba značajna za moj život, iako ga doživljavam posve drugačijim nego prije. Osjećaje strahopoš… Nastavak teksta...

Psihobiografija