Praktična filozofija i psihoterapija

Filozofija u psihologiji

 

 

 

 

Može li filozofija riješiti naše probleme?

Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za praktičnom filozofijom koja će afirmirati osjećaje i raspoloženje veća je danas nego u antičkoj Grčkoj. Kao što kaže Erich Fromm – Ako je nekada postojala opasnost da čovjek ne postane rob, danas postoji opasnost da čovjek ne postane robot.

Tako je u ljeto 1923. godine Martin Heidegger na sveučilištu u Marburgu održao seminar o Phronesis, praktičnoj filozofiji. Na seminaru je Heidegger pokušao ukazati na potrebu za “drugom vrstom znanja” koje nije racionalno ni razumsko već se temelji na životu u svijetu oko nas. Heideggerov se Phronesis temelji na konkretnoj akciji tu i sada, nikako na teoretsko-spekulativnom razmišljanju i stjecanju znanja (Episteme). (Takvo “praktično” znanje mi danas nazivamo – proceduralnim znanjem.)

Možemo reći kako praktična filozofija dvadesetog stoljeća nastoji riješiti onaj problem kojeg je stvorilo doba modernizma s početkom u sedamnaestom stoljeću. Taj je problem podvojenost uma i tijela, razuma i osjećaja. Moderni se čovjek osjeća odvojeno od svojih osjećaja i svijeta, svijet i osjećaji neprestano mu izmiču. Njegov je život negdje drugdje.
Ukratko, moderni se čovjek ne osjeća posve živim.

Za nastavak teksta potrebno se registrirati ovdje!