Ja sam čudnovata petlja – Slikar M. C. Escher

veljača 22, 2019
        Na pitanje – Što je umjetnost i umjetničko djelo?, nemamo jedinstvenog odgovora. Od umjetnosti svatko traži što mu je potrebno, u umjetnosti svatko vidi što mu tog trenutka nedostaje. Koliko je ljudi toliko je i umjetnosti. No pitam se, postoji li nešto što nam je svima potrebno, što svi tražimo? To je svakako iskustvo cjelovitosti, doživljaj ljudskosti bez kojeg se ne osjećamo živima. Melankolija, letargija, depresija, simptomi su gubitka cjelovitosti, nedostatka ljudskosti. Tada život pr… Nastavak teksta...

Linearna i nelinearna perspektiva u umjetnosti i psihologiji

siječanj 18, 2019
    “Emotivna inteligencija”, “psihička zrelost” pojmovi su kojima opisujemo osobu koja je izgradila vlastitu, autentičnu perspektivu svijeta. Istraživanja mnogih psihoanalitičara, Tronicka, Meltzoffa, Sterna, Trevarthena i drugih, pokazuju kako se dijete ne rađa s vlastitom perspektivom svijeta već je prvih godina života “posuđuje” od svog roditelja, društva i kulture. Iako se dijete godinama identificira, poistovjećuje s roditeljem, od njega ipak očekujemo da… Nastavak teksta...

Katarza u glazbenoj umjetnosti – skladatelj Steve Reich

siječanj 5, 2019
    Od svojih je početaka glazba imala dvostruki smisao. Nastojala je čovjeka umiriti, zaštititi, utješiti u trenucima krize. S druge strane, glazba stvara promjenu, u njenom se društvu odustaje od predrasuda i gleda na svijet iz nove, drugačije perspektive. Glazba stvara jedinstvo, sigurnost, ali neki puta i krizu, temelj za preobrazbu. Funkciju utjehe glazba postiže upotrebom elemenata glazbenog jezika koji su tako organizirani da u publici stvore doživljaj povezanosti, ekstazu jedinstva sa svijetom. Krizu i… Nastavak teksta...

Glazbena terapija – uvod

listopad 26, 2018
        Svako doba nosi svoje probleme, a temeljni je psihološki problem zapadne kulture danas – kriza osobnosti, krhak i lako lomljiv doživljaj vlastitog identiteta, ako ga uopće ima. Pitamo se – Kako nam glazbena terapija može pomoći riješiti psihološke probleme modernog društva? Tradicija, odnosno, autoritet, temeljni organizatori osobnosti starog doba izgubili su svoj povišeni položaj – njih se preispituje, njima se ne vjeruje, njih se dekonstruira. Ako je nekada uzrok patnje b… Nastavak teksta...

Hildegard von Bingen i Marina Abramović – Ekstaza u umjetnosti

listopad 18, 2018
        Afekti, osjećaji, raspoloženja modernog čovjeka nikada više neće biti tako duboki i snažni kakvi su bili nekada, u staro doba. Danas živimo u “doba razuma”, središte ljudskog bića nije više srce kao nekada, već razum. Svoju su emotivnu “površnost” mnogi prepoznali pa na različite načine pokušavaju vratiti intenzitet doživljaja, osjećaj života. Ipak, vjerujemo kako od svih afekata, osjećaja i raspoloženja, modernom čovjeku najviše nedostaje – ekstaza, taj inte… Nastavak teksta...

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

listopad 12, 2018
        “Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “ Paul Virilio   Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda… Nastavak teksta...

Zen u umjetnosti gađanja lukom

kolovoz 17, 2018
      Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog. Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam… Nastavak teksta...

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

travanj 27, 2018
        Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zau… Nastavak teksta...

Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje

veljača 23, 2018
      Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha? Što nas to straši da bježimo iz napučenih gradova kako bi se osamili negdje u planini gdje je hladno i surovo, ali nema ljudi. U svijetu Franza Kafke borave ljudi, ali osjećamo kako bi bilo b… Nastavak teksta...

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

kolovoz 4, 2017
    “Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!” Amalia Rodrigues Svaki čovjek žalovanjem raste. Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost,… Nastavak teksta...

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

veljača 4, 2017
    Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima. Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo. Um… Nastavak teksta...

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

siječanj 29, 2017
    Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom. Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog. Kako se postaje čovjekom? Što je potrebno… Nastavak teksta...

Sve tajne nesvjesnog – slikar Salvador Dali

siječanj 14, 2017
    “Sa šest godina želio sam biti kuhar. Sa sedam Napoleon. Od tog dana moje ambicije rastu i rastu…” S. D. Uvod – zašto nesvjesno ostaje skriveno? Naša se predavanja održavaju već pet godina, svakog petka, i još se nije dogodilo da netko iz publike ne postavi pitanje – Zašto mislite da čovjek ne može bez drugih ljudi, svima nam je najbolje kada smo sami, čovjek si može najviše pomoći radom na sebi, ne treba postati ovisan o Drugome! Pitam se, nije li takav stav glavni razlog zašto nesvjesno os… Nastavak teksta...

Tijelo je prostor žudnje – Pina Bausch

siječanj 7, 2017
    Svi se rađamo s tijelom, ali nemamo svi tijelo. Svi živimo s tijelom, ali nismo svi u tijelu. Što je uopće tijelo? “Kada prvi puta upoznam novog plesača nadam se da dobro pleše. Ali uz to je uvijek prisutno nešto novo, velika nepoznanica koju intenzivno osjećam i želim otkriti. Pokušavam biti podrškom plesaču, puštam ga da da se razvije, da pokrene to što je u njemu skriveno. Za neke plesače to ide veoma brzo, drugima trebaju godine, dok odjednom iznenada ne procvjetaju…” Pina Bausch Što znači procvje… Nastavak teksta...

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

prosinac 26, 2016
    “Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…” Charlie Chaplin Mnogo je načina kako se branimo od bolne spoznaje kako će našem životu jednom doći kraj, baš kao i životima dragih ljudi oko nas.… Nastavak teksta...

Agresija, destrukcija, ljutnja – slikar Jackson Pollock

prosinac 26, 2016
    “Moderni umjetnik nema potrebe izaći izvan sebe u svijet u potrazi za inspiracijom ili motivom. To je stvar prošlosti, klasične umjetnosti. Moderni slikar svoju inspiraciju nalazi iznutra. On pokušava izraziti svoj unutrašnji svijet, izraziti energiju, pokret i druge unutarnje snage koje se unutra kriju.” Jackson Pollock Zašto moderni umjetnik ima potrebu izraziti sebe? Možemo se upitati zašto izražavanje sebe nije bilo inspiracijom umjetnika ranijih epoha i stilova kada se umjetnik inspirir… Nastavak teksta...

Bezdan melankolije – Ian Curtis, Joy Division

prosinac 26, 2016
    Na razočaranje svatko reagira na svoj način. Svatko gradi svoj vlastiti svijet, svoj svemir odnosa, koji nastaje uslijed svih bolnih uskraćivanja koja nas prate svaki dan još od ranog djetinjstva. Svatko dobro pazi koje će osjećaje, afekte, pokazati, podijeliti, a koje mora zauvijek skrivati, potiskivati ili poricati. Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. Svako doba stvara sv… Nastavak teksta...

Egzistencijalizam u djelu pjesnika E. E. Cummingsa

prosinac 26, 2016
    “Biti svoj u svijetu kojem je cilj pretvoriti te u bilo koga drugoga znači voditi najtežu bitku koju čovjek može voditi i nikad ne prestati sa borbom.” E.E. Cummings Pjesnika Edwarda Estlina Cummingsa prvi sam puta sreo u svojim dvadesetim godinama, a njegov stil i sadržaj pjesama istog su me trena oduševili. Nastavio sam ga čitati slijedećih tridesetak godina s jednakim oduševljenjem, a mnoge sam njegove pjesme čak i uglazbio. Što sam to otkrio u njegovoj poeziji da sam mu posvetio veliki dio vlastitog … Nastavak teksta...

Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

prosinac 26, 2016
    “Uložio sam svoje srce i dušu u umjetnost, izgubio svoj um u procesu…” Vincent van Gogh Zašto su genijalnost i ludilo tako često povezani, tako često dolaze skupa? Zašto je kreativnost nerijetko povezana s gubitkom razuma? Koliki su filozofi, znanstvenici, a posebno umjetnici svoj genij platili gubitkom razuma? U sljedećem tekstu pokušat ću dati svoje tumačenje kreativnosti kao – bivanja van duha vremena. Kreativnost je, kako se meni čini, posve novi način organizacije svijeta kakav n… Nastavak teksta...

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

studeni 23, 2016
    Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje? Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima? Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti! Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao lju… Nastavak teksta...

O tjeskobi – Čega se boji Virginia Woolf?

studeni 23, 2016
    “Nema sumnje – mi ne pišemo rukama već čitavim tijelom! Živac koji upravlja perom potječe iz svakog vlakna naše osobnosti, prolazi srcem, probija jetru…” Virginia Woolf Strah Tko ne poznaje taj užasni osjećaj što zaustavlja dah, ledi krv i tijelo kida na komade? Tko od nas ne poznaje tjeskobu, kad se misli okreću od svijeta i pužu natrag u naš um? Tih bi sati učinili sve da užas prestane. Prekinuli bi i vlastiti život samo da izađemo iz pakla tjeskobe. I od vlastite smrti postoji veći strah! Čega… Nastavak teksta...

Zen budizam i psihoanaliza

studeni 17, 2016
    Iako potekli iz različitih dijelova svijeta, iz različitih epoha, zen budizam i psihoanaliza svog učenika vode istom cilju – doživljaju sebe kao cjelovitog ljudskog bića koje živi među drugim ljudskim bićima! Postati čovječan, to je pravi smisao zena! Treba li uopće spomenuti kako u zenu nema ničega mističnog, ničega magičnog, nema “viših” stanja svijesti, nema reinkarnacije, nema karme, nema ničega što nije svakodnevni život.  Ali je taj svakodnevni život zaista – Život! I najvaž… Nastavak teksta...

Ljubav u doba znanosti

studeni 17, 2016
    Može li ljubav preživjeti u vrijeme znanosti i tehnologije? Svatko ima svoje osobno određenje ljubavi, no uglavnom govorimo o osjećaju koji povezuje intimnost i mudrost. U psihologiji sebstva ljubav odgovara pojmu – pounutrenje, što znači da smo sa voljenom osobom negdje “unutra”, u jednom zajedničkom intimnom prostoru. Taj je zajednički, intimni, prostor, zapravo naša kuća, naš pravi dom, a povratak kući naš je životni zadatak. Kao što se Odisej četrdeset godina vraćao svom domu gdje su ga … Nastavak teksta...

Granični poremećaj i svijet kaosa

listopad 28, 2015
    Marin Držić, naš veliki književnik, u svojim djelima spominje dvije vrste ljudi. To su ljudi – “na zbilj” i ljudi – “nahvao”. Ovi su prvi iskreni, otvorena srca, dok su drugi skloni lažima, skrivaju se iza maske, licemjerni su. Prvi traže odgovor na pitanje – Tko si ti?, dok se drugi pitaju – Što si ti?. U tom smislu možemo reći da prvi svijet vide srcem, a drugi samo – očima. Vjerujemo da je u ljudima “nazbilj” i u ljudima “nahvao” Dr… Nastavak teksta...