Fenomenologija destrukcije

        Zadatak je psihoanalize, od svojih početaka prije stotinu godina sve do danas, prepoznati i prihvatiti, odnosno, osvijestiti postojanje “tamne strane” ljudskog bića, kao i prihvatiti postojanje “tamne strane” nama bliskih osoba. To je razina osobnosti za koju Freud i njegovi nasljednici koriste pojmove – thanatos, destrudo ili mortido. Freud navodi i različite probleme vezane uz taj “instinkt smrti”. Tako se destrukcija može potiskivati ili por… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Transcendentna intersubjektivnost i suvremena psihoanaliza

        “Svi smo rođeni u moralnoj gluposti, uzimajući svijet kao vime koje hrani naše velebno biće. Dorothea je rano počela uviđati svoju glupost, ali ipak joj je bilo lakše zamisliti kako će uskoro postati mudra i snažna u njegovoj snazi i mudrosti, nego da zamisli tu različitost koja više nije odraz već osjećaj kako on ima drugačije središte odakle svjetla i sjene uvijek padaju s određenom razlikom… ” George Eliot, Middlemarch   Posljednjih se četvrt stoljeća psihoanaliza posveti… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Dekonstrukcija mita o neutralnom terapeutu

      Od svojih je početaka psihoterapija utemeljena u prirodnim znanostima. Kao što znamo, temeljno je načelo prirodnih znanosti – neutralnost promatrača. Promatrač ne smije svojom subjektivnosti utjecati na rezultate mjerenja. Tako je i Sigmund Freud, otac klasične psihoanalize, sagradio svoju terapiju oko ideje neutralnog terapeuta. Najveći je ideal moderne psihoterapije stoga – objektivnost. Pitamo se – može li terapeut svoju subjektivnost nekako potisnuti ili sakriti, a još se… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja

      Obično kažemo kako autentičnu cjelovitost postižemo isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Život je “bivanje s drugima”, Heideggerov – Mitsein. No i bez drugih možemo zadržati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije. Kao što već znamo, psihologija osobnosti razlikuje dvije grupe obrana ili kompenzacija kojima se čovjek štiti od raspada ili fragmentacije. To su – ambicije i ideali, koji su redovita tema naših razgovo… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Carl Jung, sjena i arhetip

        Ako nas je ikada probudila noćna mora, monstrum ispod kreveta od kojeg nema bijega, tada smo se sigurno upitali – tko je to u meni, u mom nesvjesnom, u mojoj sjeni? Kako je taj monstrum ušao u mene, kako ga se riješiti? To čudovište koje živi na “tamnoj strani mjeseca”, u sjeni, Carl Jung nazvao je arhetipom. Bojimo ga se i bježimo od njega, kaže Jung, no ipak je arhetip glavni izvor snage i kreativnosti. Njegova Analitička psihologija, baš kao i sva psihoterapija posljednjih stotinu godi… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Ubuntu filozofija – lijek za svaki dualizam

      “Južna Afrika darovala je svijetu najveće blago – Ubuntu. To je spoznaja kako smo svi povezani putevima nevidljivim ljudskom oku, kako postoji zajedništvo ljudskog roda, kako ostvarujemo sebe i druge kroz našu brigu prema drugima…” Barack Obama Afrička filozofija i filozofija zapada u svojoj su potrazi za istinom došli do različitih odgovora. Istina zapada u svemu se razlikuje od istine Afrike. Odgovor na vječno egzistencijalno pitanje – Tko sam ja, gdje se mogu pronaći… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Logoterapija i psihoanaliza – Viktor Frankl

        Postoji izreka – Što me ne ubije, to me ojača! Međutim, svi znamo ljude koji su prošli užase rata, zlostavljanja i zapuštanja, koji su doživjeli kako je čitav svijet protiv njih. Te su užase oni preživjeli, ti su ljudi još uvijek među nama, ali njihov je život sada bez smisla. Da se zaštite od užasnih razočaranja, od posvemašnjeg gubitka smisla i povjerenja u svijet, oni su smisao i povjerenje odbacili. Sada žive na drugačijoj razini postojanja, ne posve ljudskoj. Cilj je psihoterapije pomoći tim lj… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Winnicott i Heidegger o destrukciji

      Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu psihoanalize od Freudove teorije odvojenih, izoliranih nagona do Kohutove teorije o zajedništvu subjekta i objekta, intersubjektivnom polju. Na to… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Praktična filozofija i psihoterapija

        Može li filozofija riješiti naše probleme? Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za pra… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Trenuci susreta – trenuci promjene

        Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja? Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tak… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Rodni identitet u vremenu krize

          Veoma je jednostavno odgovoriti na pitanje – Što je čovjek? Ne postoji stanica, molekula, atom našeg tijela kojeg znanost već nije proučila, analizirala. O tome što je čovjek znamo sve! Mnogo je teže odgovoriti na pitanje – Tko je čovjek? Još uvijek ne postoji znanstvena metoda koja bi analizirala izvor i smisao života, otkrila tajno mjesto u mozgu gdje se skriva duša. Odgovor na pitanje – Tko je čovjek? ne smije doći izvana, jer nitko ne može govoriti u moje ime, nitko ne može zna… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Heinz Kohut i Martin Heidegger – Selfobjekt kao Dasein

    Psihologija osobnosti psihoanalitičara Heinza Kohuta, označila je konačni odmak od Freudove psihoanalize i povratak filozofskom tumačenju čovjeka i života. Suvremena psihoanaliza čovjeka više ne tumači biološki, anatomski, kognitivno, zapravo više ga uopće i ne tumači već ga – doživljava. Taj pomak od kognitivnog prema doživljajnom, od epistemološkog prema ontološkom, od neutralnog prema angažiranom, posljedica je nove psihoanalitičke paradigme Heinza Kohuta. Korištenjem pojma “selfo… Nastavak teksta... Nastavi čitati

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

        “Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…” Ronald Laing   Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više o… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Tao i Dasein – Lao Tzu i Martin Heidegger

      “Tao je rodio jedno. Jedno je rodilo dvoje. Dvoje je rodilo troje. A troje je rodilo deset tisuća stvari…” Lao Tzu Kao jedna od prvih filozofija svijeta, taoizam se od drugih razlikuje po tome što ne odgaja, ne savjetuje i ne moralizira. Temeljno je načelo taoizma – usklađenost sa svijetom kroz svakodnevni život! Kroz usklađenost sa svijetom otvara se prolaz u novu dimenziju života, u – Tao. Tao je prostor izvan dualnosti i binarnih suprotnosti, prostor slobodan od svake metaf… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Dekonstrukcija i depresija – Martin Heidegger

      Depresiju svatko doživljava na svoj način, a ipak svi znamo o čemu se radi. Svi poznajemo to neugodno stanje kada nas svijet pregazi, kada nas svladaju oni Drugi. Od Drugih se, od svijeta, tada skrivamo u kući ispod pokrivača ili na nekom drugom sigurnom mjestu. Čekamo da se snaga vrati, da se prestanemo skrivati i opet krenemo u svijet. Na žalost, znamo ljude kojima se snaga nikada ne vrati. Oni vječno borave u prostorima sumraka i tame, štite se tako od okrutnog svijeta koji zaista i nema dovoljno empatije za sve lj… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk

      Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes! Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!” Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je neustrašiv, ubija desetke, stotine, tisuće vojnika! Snagu mu daje ponos, srdžba ga odvaja od robova, slugu i gomile koja ponosa nema. Ponos, to svjetlo bogova, daje Ahileju takvu snagu i moć… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Između subjekta i objekta – Julia Kristeva

  “Kad žena ima krvarenje, izljev krvi iz svoga tijela, neka ostane u svojoj nečistoći sedam dana; tko se god nje dotakne neka je nečist do večeri. Tko se dotakne njezine posteljine neka opere svoju odjeću, u vodi se okupa i do večeri ostane nečistim. Svaka postelja na koju on legne neka je nečista…” Stari zavjet Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za lj… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

      Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih. Psihoanalitička teorija iz koje izranja Bracha Et… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Dekonstrukcija i prijateljstvo – Jacques Derrida

    “To have a friend: to keep him. To follow him with your eyes. Still to see him when he is no longer there and to try to know, listen to, or read him when you know that you will see him no longer—and that is to cry….” Jacques Derrida   Svatko žudi za tumačenjem, ali ga se istovremeno i užasava. Tumačenje može biti i zlonamjerno, ono nas može stvoriti, ali može nas i uništiti. Francuski filozof Jacques Derrida govori o književnosti i tumačenju književnog djela, ali jednako tako govori u o prijateljstvu i… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Hermeneutički krug u psihoterapiji

    “Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…” Hans Georg Gadamer Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korište… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Egzistencijalizam u psihoterapiji

      “Znanost i tehnologija mogu sve, svaku udaljenost u prostoru i vremenu čine manjom. No one još uvijek ne mogu stvoriti bliskost jer i najmanja moguća udaljenost još uvijek nije bliskost.” Martin Heidegger   Filozofiju mnogi vide kao misaonu, apstraktnu aktivnost, udaljenu od svakodnevnog života i živih ljudi. Neki misle kako nema praktične primjene, kako nema sposobnost mijenjati ljudski život. Zar filozofija zaista mora biti odvojena od tijela, osjećaja i ljudskih odnosa? Mi zaista… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Afektivna intencionalnost

        “Čovjek mora ostaviti nešto za sobom, govorio je moj djed. Možda dijete, možda knjigu ili sliku, možda kuću ili barem zid, može i par cipela. Ili zeleni vrt za sobom. Nešto što je tvoja ruka dotakla na pravi način kako bi tvoja duša imala gdje otići kada umreš, i kada ljudi gledaju taj cvijet ili stablo oni vide tebe, ti si tamo u cvijetu, u stablu. Nije važno što radiš, govorio je moj djed, sve dok mijenjaš svijet oko sebe tako da to nije isti svijet prije i poslije što si ga dodirnuo svojim rukama. Razlika iz… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Što je psihologija osobnosti?

        Temelji psihologije osobnosti Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanj… Nastavak teksta... Nastavi čitati

Narcizam i bijes

        “Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!” Saul Below, Herzog   Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi? I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se… Nastavak teksta... Nastavi čitati