Zen u umjetnosti gađanja lukom

kolovoz 17, 2018

Zen u umjetnosti gađanja lukom

 

 

 

Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog.

Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam starog doba. Staro doba nije poznavalo pojam subjekta, čovjek se određivao kroz identifikaciju i stopljenost s autoritetom, crkvom, kraljem, ocem. Spoznajom vlastite subjektivnosti, odnosno, doživljajem kako Ja može biti centrom inicijative i nosiocem utisaka, potreba za identifikacijom i stapanjem sa simbolom moći nestaje. U modernizmu je stoga naglasak na individualnosti, autonomiji, samodostatnosti. Priroda je stoga pod kontrolom i nadzorom pojedinca. Svijet gubi svoju cjelovitost i smisao, služi da olakša život i pruži ugodu i komfor.
Iz te perspektive možemo reći – Modernizam je narcizam.

Postmodernizam je nastao kao reakcija na modernizam, kao reakcija na podjelu svijeta na subjekt i objekt. To je ujedno i reakcija na potrebu subjekta da kontrolira, nadzire i mjeri objekt. Ako je temelj modernizma odnos između subjekta i objekta, odnosno, dijalektika, postmodernizam je suživot subjekta i objekta, odnosno, zajedničko bivanje – Dasein. Postmodernizam se gradi na spoznaji kako subjekt nije moguće odvojiti od objekta, kako ne postoji objektivni promatrač, stoga subjekt ne može kontrolirati, nadzirati ni mjeriti objekt.
Ukratko, subjekt svoj objekt može samo – doživjeti, i to tako da odbaci sve predrasude, sve ono što je prije znao i naučio. Taj se autentični susret sa svijetom u zapadnoj filozofiji naziva – Epoché ili fenomenološka redukcija. Sve što nije vezano uz autentični doživljaj svijeta, uz izravni dodir sa svijetom, stavlja se u zagrade.

U istočnoj filozofiji ta se perspektiva izravnog susreta sa svijetom, kada nam se on autentično otkriva i daje, naziva – Zen.
Tako je Martin Heidegger nakon pročitane knjige D. T. Suzukija o Zenu izjavio – To je upravo ono što ja govorim svojom filozofijom!

 



Nastavak ovog teksta dostupan je članovima Udruge za psihologiju sebstva.  


Za informacije oko članstva pišite na: empatija@vip.hr

 

Psihologija umjetnosti , , , , , , ,