Tag Archives: Donald Winnicott

studeni 29, 2018

Autizam i psihoanaliza – Frances Tustin

 

 

 

 

Svaki se čovjek rađa prerano. Iz ekstaze jedinstva u trenu je bačen u agoniju samostalnog života kojeg ne razumije. To je izvorna trauma koju ni sva empatija svijeta ne može do kraja iscijeliti. Empatije nikada nema dovoljno, agonija bivanja u svijetu za većinu je ljudi neizdrživa. Od fizičke i psihološke smrti svi se štitimo psihološkim obranama, one pomažu da ublažimo bolnu spoznaju samostalnog života. Svaka nas psihološka obrana na svoj način vraća u doba prije rođenja, u stanje jedinstva s majkom. Neke obrane ne zadiru previše u realnost našeg života, neke obrane stvaraju svoju vlastitu realnost, a neke obrane poriču da smo uopće i rođeni. U svijetu tih obrana još smo “jedno tijelo” s majkom, pupčana vrpca još nije prekinuta, svijet još nije stvoren. Takva je psihološka obrana – autizam, područje proučavanja britanske psihoanalitičarke Frances T… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
listopad 5, 2018

Dekonstrukcija mita o neutralnom terapeutu

 

 

 

Od svojih je početaka psihoterapija utemeljena u prirodnim znanostima.
Kao što znamo, temeljno je načelo prirodnih znanosti – neutralnost promatrača. Promatrač ne smije svojom subjektivnosti utjecati na rezultate mjerenja. Tako je i Sigmund Freud, otac klasične psihoanalize, sagradio svoju terapiju oko ideje neutralnog terapeuta. Najveći je ideal moderne psihoterapije stoga – objektivnost.
Pitamo se – može li terapeut svoju subjektivnost nekako potisnuti ili sakriti, a još se više pitamo – treba li to učiniti?

No i prirodne znanosti pomalo odustaju od ideje kako su promatrač i promatrani posve odvojeni objekti. Danas znamo kako promatrač svojom perspektivom ipak utječe na rezultate mjerenja, barem u prostorima kvantne fizike. Suvremena se fizika tako pita – Kada se u šumi sruši stablo, a to nitko ne vidi, je li se stablo zaista srušilo?
Time moderna fizi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
lipanj 16, 2018

Borderline poremećaj – dekonstrukcija i pounutrenje

 

 

 

 

“Uloga je majke pružiti djetetu iluziju savršenstva bez koje dekonstrukcija i razočaranje nisu mogući… ”
Donald Winnicott

Granični poremećaj, borderline, možemo tumačiti znanstveno, epistemološki, no možemo ga i doživjeti fenomenološki jer svi znamo iskustva praznine, očaja, raspada, traumatskog razočaranja u svijet i bliske osobe. Ideja da neki ljudi ” imaju” tu “bolest” koju možemo mjeriti samo je još jedan pokušaj racionalizacije, reifikacije i redukcije kojom nastojimo zadržati iluziju objektivnosti i nadzora nad svijetom. Zato treba naglasiti da je borderline, kako to kaže R. D. Laing samo “logična obrana od nerazumnog svijeta”.

Ako je prije stotinu godina, u vrijeme procvata Freudove psihoanalize, temeljni psihološki problem bila neuroza, danas je to granični poremećaj – borderline. Neuroz… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
veljača 10, 2018

Winnicott i Heidegger o destrukciji

 

 

 

Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu psihoanalize od Freudove teorije odvojenih, izoliranih nagona do Kohutove teorije o zajedništvu subjekta i objekta, intersubjektivnom polju. Na tom putu od izoliranih nagona prema intersubjektivnosti gotovo pola stoljeća psihoanalize ispunjeno je tzv. teorijom objektnih odnosa. Vjerujemo kako teorija objektnih odnosa odgovara onome što nazivamo “skandalom filozofije”.

Krajem osamnaestog stoljeća filozof Immanuel Kant kaže – Pravi je skandal da nakon nekoliko tisuća godina filozofije još uvijek ne možemo dok… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 2, 2018

Praktična filozofija i psihoterapija

 

 

 

 

Može li filozofija riješiti naše probleme?

Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za praktičnom filozofijom koja će afirmirati osjećaje i raspoloženje veća je danas nego u antičkoj Grčkoj. Kao što kaže Erich Fromm – Ako je nekada postojala opasnost da čovjek ne postane rob, danas postoji opasnost da čovjek ne postane robot.

Tako je u ljeto 1923. godine Martin Heidegger na sveučilištu u Marburgu održao seminar o Phronesis, praktičnoj filozofiji. Na seminaru je He… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 22, 2017

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

 

 

 

 

“Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…”
Ronald Laing

 

Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više od lijeka, nešto više od biologije i kemije.
Kao što već znamo, jedini je lijek za psihičke probleme – empatija, slušanje bez predrasuda.

Ronald Laing jedan je od prvih psihijatara koji se razočarao u medicinski model tumačenja psihoze, onaj po kojem je psihoza “u glavi”, i prihvatio onaj filozofski, fenomenološko-egzistencijalistički, po kojem je psihoza “u svij… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
srpanj 7, 2017

Česte pogreške u odgoju

 

 

 

Zadatak je roditelja stvoriti optimalne uvjete za odrastanje, pomalo uključiti svoje dijete u svijet odraslih. Ta se polagana transformacija djeteta u odraslog čovjeka, zamjena jednog svijeta odnosa, jedne razine organizacije iskustva drugom, stabilnijom razinom, naziva – odgoj.

Odgoj je proces u kojem dijete pomalo stječe spoznaju o vječnom konfliktu između njega i roditelja, između čovjeka i svijeta, koji se može izraziti riječima – Ti i ja nismo jedno, ali ne mogu bez tebe! Spoznaja tog unutarnjeg konflikta uvijek stvara intenzivne afekte tuge i ljutnje pa možemo reći kako je odrastanje dugotrajan proces u kojem dijete pomalo prepoznaje i prihvaća vlastite bolne osjećaje. Zadatak roditelja je, prema tome, prepoznati u svom djetetu intenzivne afekte tuge i ljutnje, te mu pomoći da te afekte sadržava, bez pokušaja da ih zabrani, potisne ili na neki drugi način odvoji od psihe … Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 24, 2017

Slobodno i prilagođeno dijete – Bernard Brandchaft

 

 

 

“U jezgri svog bića traumatizirano dijete zna da je loše. Stigmu krivnje ono nosi čitav svoj život i nema trenutka u kojem može zaboraviti na svoju patnju…”
Bernard Brandchaft

Život počinje spajanjem, ali ljudski život, ljudska svijest, počinje odvajanjem. Tek odvajanjem od majke dijete pomalo otkriva svoju osobnost, svoju inicijativu, svoje ambicije, sve ono po čemu se od majke razlikuje. Prije toga dijete je s majkom bilo spojeno, stopljeno, oni su bili jedno i bili su isti. Iako to stanje simbioze ne možemo zvati pravim životom, svjesno ili nesvjesno svi čeznemo vratiti se u to stanje.

Mnogi su psiholozi i filozofi na različite načine tumačili prirodu odnosa djeteta i roditelja.
Većinom se slažu u jednom – dijete može biti slobodno, a može biti i prilagođeno, adaptirano.

Dijete je autentično, slobodno, kada svoju osobnost organizira oko svojih afekata, osje… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
listopad 25, 2015

Donald Winnicott o interpretaciji

 

 

“Tek sam u posljednjih nekoliko godina svog rada stekao sposobnost da se suzdržim od svake interpretacije i komentara, te da čekam i čekam, kako bi prirodni proces klijentovog povjerenja u terapiju i mehanizmi prijenosa učinili svoje. Uznemiruje me pomisao na to koliko sam puta zaustavio i prekinuo mogući uvid, i dubinsku promjenu u klijentu, time što se nisam mogao suzdržati od interpretacije. Izgleda mi danas kako interpretiram samo zato da upoznam klijenta s granicama mog razumijevanja. Na kraju, ostaje činjenica da je klijent, i samo klijent, onaj tko ima sve odgovore.”

Donald Winnicott… Nastavak teksta...

Mudre misli