Praktična filozofija i psihoterapija

veljača 2, 2018

Praktična filozofija i psihoterapija

 

 

 

 

Može li filozofija riješiti naše probleme?

Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za praktičnom filozofijom koja će afirmirati osjećaje i raspoloženje veća je danas nego u antičkoj Grčkoj. Kao što kaže Erich Fromm – Ako je nekada postojala opasnost da čovjek ne postane rob, danas postoji opasnost da čovjek ne postane robot.

Tako je u ljeto 1923. godine Martin Heidegger na sveučilištu u Marburgu održao seminar o Phronesis, praktičnoj filozofiji. Na seminaru je Heidegger pokušao ukazati na potrebu za “drugom vrstom znanja” koje nije racionalno ni razumsko već se temelji na životu u svijetu oko nas. Heideggerov se Phronesis temelji na konkretnoj akciji tu i sada, nikako na teoretsko-spekulativnom razmišljanju i stjecanju znanja (Episteme). (Takvo “praktično” znanje mi danas nazivamo – proceduralnim znanjem.)

Možemo reći kako praktična filozofija dvadesetog stoljeća nastoji riješiti onaj problem kojeg je stvorilo doba modernizma s početkom u sedamnaestom stoljeću. Taj je problem podvojenost uma i tijela, razuma i osjećaja. Moderni se čovjek osjeća odvojeno od svojih osjećaja i svijeta, svijet i osjećaji neprestano mu izmiču. Njegov je život negdje drugdje.
Ukratko, moderni se čovjek ne osjeća posve živim.

 



Nastavak ovog teksta dostupan je članovima Udruge za psihologiju sebstva.  


Za informacije oko članstva pišite na: empatija@vip.hr

 

Člansko ime i lozinka:
   
Filozofija u psihologiji , , , , , ,