Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

prosinac 26, 2016

Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

 

 

“Uložio sam svoje srce i dušu u umjetnost, izgubio svoj um u procesu…”
Vincent van Gogh

Zašto su genijalnost i ludilo tako često povezani, tako često dolaze skupa? Zašto je kreativnost nerijetko povezana s gubitkom razuma? Koliki su filozofi, znanstvenici, a posebno umjetnici svoj genij platili gubitkom razuma?
U sljedećem tekstu pokušat ću dati svoje tumačenje kreativnosti kao – bivanja van duha vremena.

Kreativnost je, kako se meni čini, posve novi način organizacije svijeta kakav nije postojao nikada ranije u povijesti. Svejedno radilo se o znanosti ili umjetnosti, kreativna osoba slaže elemente svog svijeta na posve nov i još neviđen način. Dijelove svog svemira kreativna osoba, genij, organizira u cjelinu na način kojeg nije mogla vidjeti ni naučiti u svijetu u kojem obitava. Vjerujem stoga kako genij živi van duha vremena i tradicije.

Život van duha vremena znači i život van ljudskog konteksta. Kako je izvan i ispred svog vremena genij ne može biti prepoznat i prihvaćen od svojih suvremenika. Genij je stoga uvijek na pragu raspada, pred vratima ludila. Biti posve svoj i autentičan znači biti lišen svake empatije, znači biti usamljen do kraja, izoliran do smrti. Odvojenost od drugog ljudskog bića uzrok je svakog duševnog problema kojeg poznajemo pa tako i Vincentovog ludila. Rizik gubitka razuma cijena je koju plaća svaki autentični genij.

Heinz Kohut tako navodi primjer oca psihoanalize, Sigmunda Freuda. Freud je u svom kreativnom zanosu, tih dana kada je bio na pragu stvaranja svoje teorije nesvjesnog, doživljavao kratkotrajne epizode ludila. U svojim pismima prijatelju Flissu, možemo vidjeti da Freud doživljava stvaralačku krizu, da se bori s novim idejama te da svoje ideje nastoji organizirati u novu, još neviđenu teoriju. Kako u pismima piše, on je tih dana usamljen, osjeća neizmjernu samoću protiv koje nema lijeka. To nas ne čudi kad znamo kako tih dana na cijeloj zemaljskoj kugli nema čovjeka koji ga može pratiti i razumjeti. Srećom, Freud je još za života bio shvaćen i prepoznat, a njegova teorija psihoanalize prihvaćena. Više nije bio usamljen!

Slikar Vincent van Gogh nije bio te sreće!

Genij Vincent

Kad kažem da je genij umjetnik koji je stvorio novi, dotad neviđeni umjetnički stil, tada je Vincent zaista genij. Jedan pogled na njegove slike i nama je jasno kako pred sobom imamo iskrenog, autentičnog umjetnika. Osobu koja u svom radu ne kopira druge već stvara svoj vlastiti svijet kojeg preuzimaju i kopiraju drugi. Slikarski stilovi koje je Vincent predvidio su fovizam i ekspresionizam.

 



Nastavak ovog teksta dostupan je članovima Udruge za psihologiju sebstva.  


Za informacije oko članstva pišite na: empatija@vip.hr

 

Psihologija umjetnosti , , , , ,