Ocjene: / 1
LošNajbolji 

DASEIN ANALIZA i Kohutov Twinship

Spomenka Kolak  

Pojam egzistencijalizam toliko je višeznačan i nejasan, tako da je riječ izgubila svoje suštinsko značenje. Povezan je s različitim filozofskim doktrinama, društveno-političkim pokretima i umjetničkim pravcima. 

Može se reći da je egzistencijalizam oblik fenomenološke filozofije koja proučava ljudsku svijest u pojedincu, društvu i kulturi, a pokret je obilježio XX stoljeće u mnogim područjima humanističkih i društvenih znanosti, književnosti, umjetnosti. 

Iako se Sartrea smatra ocem egzistencijalizma, filozofska preokupacija smislom ljudskog postojanja datira još iz antike.

Još je Heraklit, opredjelivši se za element vatre, tvrdio da ljudi kao subjektivni činbenici nisu statična inertna stvorenja, već proces postajanja. To je tvrdio i Lao-Tzu, kineski mudrac, još 6 stoljeća p.n.e

U filozofiji se pojam egzistencije ograničava na proučavanje ljudske subjektivnosti, za razliku od šire ontološke kategorije bitka. 

Što je dasein?

Dasein analizu utemeljio je Ludwig Binswanger, Freudov kolega koji je prvi primijenio Heideggerovo razmišljanje na područje psihijatrije i psihoanalize.

Binswanger se prvi okrenuo Husserlovoj fenomenologiji, a zatim Heideggerovu remek djelu, Bitak i vrijeme (1927), nastojeći razviti "antropološki" temelj za "ukupno" postojanje ljudskog bića, koji se razlikovao od Freudove naturalističke osnove.

Time je Binswanger, zajedno sa svojim nasljednikom Medardom Bossom učinio pomak od klasične psihoanalize prema Dasein-analizi, pomak od intrapsihičkih ka interpersonalnim teorijama ljudske prirode.

U „Bitku i vremenu“ Heidegger zagovara povratak na smiso Bića kao takvog.

Dasein = bivanje tamo, bivanje u svijetu.

Ljudsko biće može se jedino shvatiti unutar konteksta u kojem živi.

Dasein analiza ne traži odgovore u nesvjesnom umu.  Bića i stvari jednostavno se otkrivaju. Tako se otkriva i značenje svjetla našeg Daseina, te pretpostavka 'nesvjesnog' postaje suvišna ".

Dok psihoanalize naglašava primat i sveprisutnost nesvjesnog, egzistencijalizam ne može podnijeti smanjivanje svoje slobode.

Psihopatologija je neuspjeh da osoba iskoristi svoju slobodu

Daseinanalitičar pomaže klijentu da otkrije način na koji on ostaje "zatvoren" za smislenost svog vlastitog ponašanja. U tom smislu Dasein-analiza govori o "skrivenim namjerama", ponašanju koje se provodi nepromišljeno, bez svijesti o svojoj važnosti.

Sullivan je prvi upotrijebio pojam "neformulirano iskustvo" koji se odnosi na iskustvo koje je ostalo nepromišljeno, ili izvan svjesnosti.

Poput Binswangera i Bossa, Sullivan (1940) je ispitivao pojam represije: "Velik dio onoga što se obično kaže da je potisnuto, samo je neformulirano."

Taj stav se dodatno razvijao u suvremenom psihoanalitičkom konstruktivizmu (Stern,

1997).

Izraz "Daseinanaliza" danas se uglavnom poistovjećuje s radom Bossa koji je više od 30 godina usko surađivao s Heideggerom, te njegovih sljedbenika.

Heidegger odbija pogled na unutarnjeg subjekta kao mjesto znanja i sigurnosti.Self i svijet uvijek treba shvatiti jedno s drugim u vezi – dasein.

Dasein - pojam u kojem ne može biti self i odvojeni zaseban svijet. To je također u srži interpersonalne i relacijske teorije.

Dasein-analitička teorija temelji se na Heideggerovom poimanju „skrbi“. Heidegger razlikuje dvije različite vrste brige:  Prvu naziva "skakanje u" da bi se drugu osobu oslobodilo od odgovornosti , a druga je "skakanje naprijed", pri čemu pomažem drugoj osobi da postane svjesna svog potencijala kako bi time vidjela istinu svog stanja. 

Binswanger je ponudio suvremeniju interpersonalnu perspektivu, okrenuvši se Buberovoj koncepciji ja-ti.  Po njemu, samoostvarenje proizlazi iz uzajamnosti odnosa punog ljubavi u autentičnom ja-ti odnosu.

To što Heidegger nikada nije istraživao tu mogućnost, vjerojatno je njegovo najveće siromaštvo.

Tu je i osnovna razlika između Kohuta i Heideggera:

Za Heideggera je ja i svijet – nešto, dok je za Kohuta ja i svijet – netko.

Heideggerovom egzistencijalnom srodstvu u konačnosti-- dublji smisao daje Kohutov koncept blizanaštva – osnova je za mogućnost formiranja veza dubokog emocionalnog razumijevanja.

 Unutar tih veza, svaka se razarajuća emocionalna bol može održati i integrirati, umjesto da se izbjegava i poriče.

Detrick (1985) smatra da se iskustvo unutarnjeg mrtvila, (koje vidimo u depresiji, nemogućnosti uživanja u životu, besmislu, te sklonosti ovisnostima) može shvatiti kao reakcija na neuspjeh i / ili oduzimanje twinshipa.

Čežnja za doživljajem twinshipa je osnova za stvaranje transferne-kontratransferne matrice u psihoterapiji.

Oštećeno posredno(prijelazno) područje talenata i vještina  traži selfobjekt koji će biti sposoban za ohrabrujuće iskustvo suštinske sličnosti (twinship ili alter ego prijenos).

Intersubjektivno iskustvo twinshipa podupire cijelu ljudsku putanju, od prvog daha rođenja do smrti.

Twinship je osobito duboka dimenzija intersubjektivnosti u kojoj doživljavamo taj veliki dio naše zajedničke ljudskosti - Heideggerovo egzistencijalno srodstvo.

Pojam twinshipa i sudjelovanje u ljudskoj zajednici, te povezanost mogu biti temeljno iskustvo iz kojeg su izvedena sva ostala selfobject iskustva. 

Dasein analitičar će se usredotočiti na "onaj ljudski potencijal koji je osobito karakteristično ograničen u pojedinčevoj vlastitoj egzistenciji," i na to "kako je sloboda pojedinca umanjena u obavljanju njegovih inherentno ljudskih potencijala u bilo koje vrijeme "  - kaže Gion Condrau pišući o Heideggerovom utjecaju na psihoterapiju. 

Po Binswangeru, glavni cilj dasein analize je shvatiti kako osoba strukturira svijet u kojem postoji.

Cilj psihoterapije je otkriti, s klijentom, koje su "mogućnosti odnosa" postale umanjene.

Das-ein je subjektivno ljudsko biće koje živi u svijetu sastoji se od više dinamičkih organizacija koje su psihološki, socijalno i vremenski ostvarene u odnosu na prošle, sadašnje i buduće mogućnosti. 

Baš kao što Sartre ističe, mi postojimo u odnosu na ono što možemo postati. 

Slično tvrdi i Kohut, kad kaže: „Self psihologija dodatno je usredotočena na dubinsko razjašnjavanje selfa u njegovom sadašnjem stanju i na rasvjetljavanje utjecaja njegove prošlosti, ne samo s obzirom na to sadašnje stanje, već i s obzirom na njegovu budućnost." 

Možemo zaključiti da Dasein  pruža upravo temelj za suvremeni konstruktivistički pogled na međusobno stvaranje stvarnosti u analitičkom setingu.