Hermeneutički krug u psihoterapiji

studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

 

 

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika.

Tako se hermeneutika, od grčke riječi “hermeneia”, što znači tumačenje, može odrediti kao vještina tumačenja. U svom se početku hermeneutika koristila za tumačenje biblijskih tekstova, trebala je poslužiti kao ključ kojim se razumije božja riječ. U dvadesetom se stoljeću biblijska hermeneutika okrenula u svoju suprotnost, razvila se u filozofsku hermeneutiku. Umjesto tumačenja božje riječi, tog objektivnog, apsolutnog i nepogrešivog viđenja svijeta, hermeneutika je pokazala kako svijet nije ništa drugo nego tumačenje promatrača, odnosno, čitaoca. Koliko je promatrača toliko je i istina, a praktična filozofija, hermeneutika i psihoanaliza pomažu nam da otkrijemo onu istinu u kojoj nas ima. Točnije, u kojoj nas ima najviše.

 

Hans Georg Gadamer

Otac je filozofske hermeneutike filozof Hans Georg Gadamer, Heideggerov učenik i prijatelj. Pod utjecajem Heideggera i Husserla, Gadamer se počeo zanimati za Aristotela i njegovu praktičnu filozofiju. (Aristotel je, naime, filozofiju podijelio na onu orijentiranu apstraktnim temama i stjecanju akademskog znanja (sophia) i onu usmjerenu potrazi za praktičnim savjetima koji utječu na kvalitetu života. (phronesis). Možemo reći kako je ono prvo postalo temelj znanosti i epistemologije, dok je ovo drugo temelj egzistencijalizma i ontologije.)

 



Nastavak ovog teksta dostupan je članovima Udruge za psihologiju sebstva.  


Za informacije oko članstva pišite na: empatija@vip.hr

 

Filozofija u psihologiji , , , , , , ,