Psihološki problemi

studeni 29, 2018

Autizam i psihoanaliza – Frances Tustin

 

 

 

 

Svaki se čovjek rađa prerano. Iz ekstaze jedinstva u trenu je bačen u agoniju samostalnog života kojeg ne razumije. To je izvorna trauma koju ni sva empatija svijeta ne može do kraja iscijeliti. Empatije nikada nema dovoljno, agonija bivanja u svijetu za većinu je ljudi neizdrživa. Od fizičke i psihološke smrti svi se štitimo psihološkim obranama, one pomažu da ublažimo bolnu spoznaju samostalnog života. Svaka nas psihološka obrana na svoj način vraća u doba prije rođenja, u stanje jedinstva s majkom. Neke obrane ne zadiru previše u realnost našeg života, neke obrane stvaraju svoju vlastitu realnost, a neke obrane poriču da smo uopće i rođeni. U svijetu tih obrana još smo “jedno tijelo” s majkom, pupčana vrpca još nije prekinuta, svijet još nije stvoren. Takva je psihološka obrana – autizam, područje proučavanja britanske psihoanalitičarke Frances T… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 23, 2018

Bipolarni poremećaj i manično-depresivna shizofrenija

 

 

 

 

Biti “na vrhu svijeta”, doživjeti stanje “euforije” i “manije” iskustvo je kojeg svi volimo. Često ga i umjetno stvaramo kavom, cigaretama ili nekim drugim tvarima ili aktivnostima. S druge strane, biti “na dnu oceana”, kada smo mrtvi za svijet i svijet za nas, odnosno, biti “depresivan” veoma je bolno iskustvo i nastojimo ga prekinuti upotrebom nekih drugih tvari ili aktivnosti koje nam vraćaju “energiju”.

Te promjene u raspoloženju kada smo jedan trenutak “na vrhu svijeta”, a već drugi “na dnu oceana” nazivamo – bipolarni poremećaj. Slično tome, promjene u stavu, kada se jedan trenutak vidimo uspješnima, savršenima, svemoćnima, a već smo drugi trenutak obična “greška na nogama”, nazivamo – manično depresivna shizofrenija. U prvom slučaju govori… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 16, 2018

Intruzivna majka i shizoidni poremećaj

 

 

 

 

Mnogi se psihoanalitičari slažu kako je temeljni problem svakog čovjeka težnja povratku u tzv. “shizoidno stanje”, odnosno, težnja ka odvajanju od ljudskog društva. Uslijed trauma i frustracija koje prijete rušenjem uvijek krhke psihičke strukture, barem jednom pomislimo kako bi bilo dobro zatvoriti granice svoje osobnosti, ne dozvoliti “okrutnom” svijetu da u nas prodre. Ne dozvoliti svijetu da kao “slon u staklani” poruši sve što smo do sada sagradili. Odvojiti se od svijeta, otići na pusti otok ili daleko brdo, često vidimo kao jedini izlaz od bolnih afekata koji nastaju prodorom hladnog, neempatičnog, “okrutnog” svijeta. No nismo svi u prilici “zauvijek otputovati”, stoga svoju ranjivu osobnost od svijeta štitimo tzv. – shizoidnim poremećajem. To je stanje u kojem sam od svijeta odvojen, nitko do mene ne … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 9, 2018

Opsesivno kompulzivni poremećaj – magija 21. stoljeća

 

 

 

 

Prije svakog ispita Tanja mora obući istu staru čarapu koja joj “pomaže” već treću godinu. Do fakulteta ide desnom stranom ulice, obavezno gledajući u pod. Ako iz stana slučajno zakorači lijevom nogom, na ispit tog dana može zaboraviti.

Darko u svom novčaniku uvijek nosi novčanicu od deset dolara, o novcu uvijek govori “pozitivno”. “Zakon privlačnosti” kaže kako se dobre stvari događaju onima koji misle “pozitivno”, a novac uvijek “privlači” novac. Pitam Darka koliko je zaradio do sada, on odgovara – Jako malo, još nisam dovoljno “pozitivan”, radim na tome.

Slično tome, australski domorodac, Aborigin, kad priziva kišu tri dana ne jede meso, a pleme s ušća Amazone kad ubije krokodila, što je najveći tabu, tri dana ne izlazi iz kolibe.

Magični rituali koje izvode Tanja i Darko ne razlikuju se zna… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 2, 2018

Anoreksija i patološki altruizam

 

 

 

“Pokloniti nekome pažnju najveći je i najljepši oblik darežljivosti…”
Simone Weil

 

Suvremena psihoanaliza poremećaje u prehrani vidi kao neostvarenu potrebu za smislenim odnosom s drugim ljudima. Kao što znamo, cjelovitost se osobnosti ostvaruje kroz procese zrcaljenja i idealizacije s drugom osobom. Druga nas osoba može zrcaliti, odnosno prepoznati i prihvatiti naše želje i ambicije i time nam dati osjećaj cjelovitosti, a može nam poslužiti i kao ideal, odnosno, kao uzor savršenstva s kojim se želimo povezati.

Anorektična ili bulimična osoba svoje potrebe za zrcaljenjem i idealizacijom ne može zadovoljiti kroz odnose s drugim ljudima, stoga ona rješenje svojih potreba nalazi u hrani.

Anoreksija je tako pokušaj da se kroz hranu zadovolje potrebe za zrcaljenjem, odnosno, pokušaj da se odricanjem od hrane zadovolje grandiozne, velebne fantazije savršens… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 28, 2018

Trauma u modernom dobu

 

 

 

 

“U kasno proljeće Herzoga je preplavila potreba da objasni, da se izrazi, da stavi u perspektivu, da se zbliži. Skriven u dalekoj zabiti, pisao je fanatično, neprekidno, ljudima iz javnog života, novinama, prijateljima i rođacima, na kraju i mrtvima, svojim mrtvim prijateljima, naposljetku i slavnim mrtvima…”
Saul Bellow, Herzog

 

U srcu svemira, baš kao i u srcu svakog čovjeka jest – briga!
Briga povezuje svemir, baš kao što briga povezuje čovjeka i daje mu smisao.

Drevni Talmud, knjiga židovske mudrosti, govori o svemiru kojeg na okupu drži 36 pravednika. U svakom trenutku jedinstvo svijeta održava 36 dobrih ljudi, (Tzaddika), koji svojim dobrim djelima čuvaju svijet od propasti. Njih tridesetšestorica, (Vaved Lav-Niks), svojom brigom čuvaju ljudskost od zaborava. Jednom, kada svijet ostane bez zadnjeg pravednika, ljudskost će biti zauvijek izgu… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 21, 2018

Narcistička kultura

 

 

 

“Ništa nije toliko uspješno kao privid uspjeha…
Christopher Lasch (1932. – 1994.)

Kada smo prije tridesetak godina čitali knjigu Christophera Lascha “Narcistička kultura”, većinu njegovih tvrdnji tada nismo razumjeli. Naše prostore, ovdje na jugoistoku Europe, još nije dohvatio val konzumerizma i kapitalizma, još se vjerovalo u ideale zajedništva i suradnje. Knjiga “Narcistička kultura” izgledala nam je kao djelo znanstvene fantastike. U svojoj knjizi Lasch je opisivao razine obuzetosti sobom, zajednicu koja je izgubila vjeru u društvo i politiku, izgubila nadu da se išta može učiniti. Ljude udaljene od svojih osjećaja, a obuzete vlastitim tijelom, političare koji više i ne nastoje govoriti istinu jer u nju više nitko ne vjeruje.

S čuđenjem smo čitali Laschov izvještaj o stanju Zapadnog svijeta koje je toliko apsorbirano u sebe da s… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 16, 2018

Osjećaj krivnje ili osjećaj srama?

 

 

 

Često se kaže kako osjećaji krivnje i srama čine zid koji nas odvaja, izolira od svijeta i drugih ljudi. Ovaj tekst nastoji dekonstruirati predrasudu, obilježje modernizma, po kojoj je osjećaj krivnje “negativan” osjećaj kojeg se možemo “riješiti”. Zato osjećaje krivnje i srama ovdje tumačimo iz postmoderne perspektive. Počinjemo s Freudovim tumačenjem krivnje, što je karaktersitika moderne psihologije. Zatim spominjemo Heinza Kohuta i njegovu teoriju srama, što je početak postmoderne psihologije. Na kraju spominjemo filozofa Emmanuella Levinasa i njegov “povratak krivnji”.

Što je postmoderna psihologija?

Postmoderna psihologija, (self psihologija, intersubjektivnost, Dasen analiza), temelji se na tri načela. To su:

1. Svoju ljudskost i smisao čovjek ostvaruje samo kroz doživljaj vlastite cjelovitosti. Ostvariti i održati cjel… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 7, 2018

Između destrukcije i auto-destrukcije

 

 

Jedna je od čestih prilagodbi kojom se nastoji izbjeći konflikt – okretanje ljutnje prema sebi. Time zadržavamo sliku sebe kao “dobre” i “normalne” osobe, koja “ne želi nikome ništa loše učiniti”. Jasno, sva je destrukcija sada usmjerena prema unutra čime osoba postaje žrtvom svoje vlastite ljutnje.
Osoba se želi uništiti, odmah ili pomalo. Ovisnost o cigaretama, alkoholu, opasnim sportovima i aktivnostima, mazohizam, samoozljeđivanje, anoreksija i bulimija, sabotiranje samog sebe na razne načine, depresija i tjeskoba, neke su od čestih posljedica okretanja ljutnje prema unutra.

Najteža je posljedica – samoubojstvo.
To je ujedno i paradoks – Ja ću uništiti samog sebe, samo da ostanem dijelom obitelji!

No destrukcija i auto destrukcija mogu se izbjeći. Kao što već znamo, jedini je način da ne uništimo sebe ili drugog – dijNastavak teksta...

Psihološki problemi
srpanj 14, 2018

Ambicija, ljutnja, agresija

 

 

 

 

“Osjećaji su naš jedini alat kojim otkrivamo svijet…”
Martin Heidegger

Mnogi tvrde kako je naše društvo naprednije od onoga prije stotinu ili tisuću godina. Danas možemo prepoznati, prihvatiti i pokazati one osjećaje i afekte koji su bili društveno neprihvatljivi prije stotinu godina. Na žalost, neke probleme nismo riješili, u nekim prilikama još uvijek nismo posve svoji, posve autentični. Neka iskustva i osjećaje još uvijek ne prihvaćamo već ih potiskujemo ili poričemo. To često radimo s osjećajem ljutnje, s kojim, unatoč svom napretku, još uvijek nismo sigurni što učiniti.

Tako većina klijenata koji dolaze na psihoterapiju još uvijek u potpunosti ne prihvaća doživljaj ljutnje, ni svoj vlastiti, a ni onaj druge osobe. Njihova su pitanja:
– Je li ljutnja pozitivan ili negativan osjećaj?
– Smijem li ga osjetiti? Smijem li ga pokazati?
… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
lipanj 22, 2018

Borderline i narcis – savršeni par

 

 

 

 

 

Zašto se neke veze i odnosi, iako štetni za oba partnera, nastavljaju godinama, neki puta i cijeli život. Što motivira ljude koji naizgled nemaju ništa zajedničko, da svoj život provode u “središtu tornada”. Primjer za takav odnos je i tzv. borderline/narcis par, o kojem se posljednjih godina u medijima često govori.

Razlog tome je što su osobe s tim problemima posve komplementarne, savršeno se nadopunjuju. Stoga se veza, iako središte tornada, doima obojena jarkim bojama, u tehnikoloru, dok se veza s nekim “običnim” doima sivo i dosadno. Drugim riječima, osoba s problemom graničnog poremećaja osjeća se živom i vitalnom jedino u društvu osobe s problemom narcizma. Vrijedi i obratno.

Ukratko, osoba s problemom narcizma traži publiku, svog sljedbenika kojeg će voditi i “spasiti”. Osoba s borderline problemom traži idealnog vođu, ž… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
lipanj 16, 2018

Borderline poremećaj – dekonstrukcija i pounutrenje

 

 

 

 

“Uloga je majke pružiti djetetu iluziju savršenstva bez koje dekonstrukcija i razočaranje nisu mogući… ”
Donald Winnicott

Granični poremećaj, borderline, možemo tumačiti znanstveno, epistemološki, no možemo ga i doživjeti fenomenološki jer svi znamo iskustva praznine, očaja, raspada, traumatskog razočaranja u svijet i bliske osobe. Ideja da neki ljudi ” imaju” tu “bolest” koju možemo mjeriti samo je još jedan pokušaj racionalizacije, reifikacije i redukcije kojom nastojimo zadržati iluziju objektivnosti i nadzora nad svijetom. Zato treba naglasiti da je borderline, kako to kaže R. D. Laing samo “logična obrana od nerazumnog svijeta”.

Ako je prije stotinu godina, u vrijeme procvata Freudove psihoanalize, temeljni psihološki problem bila neuroza, danas je to granični poremećaj – borderline. Neuroz… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
ožujak 30, 2018

Narcizam, život u ogledalu

 

 

 

 

 

Narcizam je pojam sve prisutniji u svakodnevnom govoru.
Za “narcisa” obično kažemo kako je opsjednut sobom, svojim izgledom, svojim nastupom, kako je nesposoban uživjeti se u svijet druge osobe. On je “centar svijeta”.

Narcizam je u svakodnevni govor ušao knjigom “Nacistička kultura” američkog povjesničara Christophera Lascha, 1979. godine. U knjizi autor opisuje stanje američkog društva koje tone u unutrašnji svijet obuzetosti sobom. Po Laschu, prosječni Amerikanac više nije sposoban uživjeti se u svijet drugog čovjeka, nije više u stanju održavati bliske i smislene odnose s drugim ljudima. Po njegovim riječima, “bavljenje sobom” i “rad na sebi” istisnuo je sve druge oblike socijalnog života. Posljedica je stanje posvemašnje izolacije od svijeta, glavni uzrok depresije, socijalne fobije, straho… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
ožujak 23, 2018

Otrovni sram

 

 

 

 

 

Sram je taj neugodan osjećaj koji nas priječi da ostvarimo svoje ambicije i snove. Između nas i naših želja, svega što bismo htjeli i mogli, redovito se postavi zid srama. Pitamo se, koliko toga bismo mogli učiniti da živimo slobodno, bez srama? Svaki javni nastup, izlaganje pogledu drugog, čak i običan izlazak iz stana često prati intenzivni sram. Socijalna fobija koja zatvara ljude unutar četiri zida jedan je oblik srama. Sram nas odvaja od svijeta, zbog njega smo tako usamljeni, daleko od svijeta.

Drugačiji je osjećaj krivnje. Krivnja uključuje svijest o drugoj osobi i savjest koja nalaže da drugoj osobi pomognemo. Ako sram razdvaja ljude, vjerujemo kako nas odgovornost i savjest vraća spoznaji o postojanju Drugog.

Kako se osloboditi srama? Uvjereni smo kako osjećaj odgovornosti za druge, odnosno ljudska savjest, daje dokaz o postojanju Drugoga koji može izliječiti i najve… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
rujan 22, 2017

Tjeskoba, anksioznost, briga…

 

 

 

 

Tko se od nas može sjetiti vremena bez briga, vremena kada smo posljednji puta bili bezbrižni? Kada smo živjeli u sadašnjem trenutku, ne razmišljajući o svim mračnim stvarima koje se mogu dogoditi sutra. Stvarno, život svakoga od nas označen je brigama. Brige su strah od budućnosti, neugodan osjećaj da ne znamo što nas u životu očekuje, strah da svojim životom ne možemo upravljati niti nadzirati.

Pitamo se, jesu li naše brige opravdane, čeka li nas zaista užasan kraj, propast kakvu ne možemo ni zamisliti? Ili se kraj može nekako izbjeći, zaobići?
Drugim riječima, možemo li izbjeći brige i strah, ili su one dio našeg života, od djetinjstva do smrti? Filozofi i psihoanalitičari s kraja dvadesetog, i početka dvadeset i prvog stoljeća, složili bi se u jednom – sve nas čeka skori kraj, neizbježna katastrofa, ali ono što možemo izbjeći su – brige i strah!

Oni se tako … Nastavak teksta...

Psihološki problemi
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

 

 

psihoterapija

 

 

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama.

U psihoterapiji se ponavljala ista situacija. Sanja nije imala što za reći, nije mogla naći temu za razgovor. Djelovala je depresivno, bez tračka vitalnosti. Njen je terapeut naposljetku počeo s pitanjima o svakodnevnim stvarima, kako je njena sestra?, je li razgovarala sa svojom majkom?, kako je njen pas, je li ga prošetala danas? Na kraju je priznala da psa šeće veoma rijetko jer ne voli iz… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
prosinac 26, 2016

Ginofobija, strah od slobodne žene

 

 

Pravo na slobodan izbor oduvijek je ideal svakog slobodnog društva.

Pravo na izbor partnera, pravo na izbor vjere, pravo na pobačaj, pravo na vlastito tijelo, pravo na različitost.
Neslobodno se društvo prepoznaje po skupu pravila i zabrana s ciljem da svi članovi društva jednako misle, jednako osjećaju, da se jednako ponašaju.
Svaka različitost, svaka drugost, kažnjava se ili se posramljuje. Za društvo kažemo da je totalitarno kada svi njegovi članovi vjeruju u jednu Istinu, koja se više ne propituje, u koju se ne sumnja, s kojom se identificira.

Uprkos ogromnoj žrtvi naprednih ljudi svijeta još uvijek živimo u društvenom sustavu kojem najbolje odgovara naziv – patrijarhat. To je društvo u kojem vrijedi “zakon oca”, odnosno, sustav društvenih odnosa u kojem muškarci nadziru i kontroliraju žene. Večeras govorimo o onoj Istini, “Prirodnom zakonu”, po ko… Nastavak teksta...

Psihološki problemi
studeni 6, 2015

Depresija i nisko samopoštovanje

 

 

Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno.

Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu sliku koju imamo o sebi, liječe nas od depresije. Na žalost, nisko samopoštovanje, a zajedno s njim i depresija, rijetko se kada poprave. Osjećaj da nismo tako dobri i uspješni kao drugi prati nas cijeli život. Može li se popraviti loša slika, što uopće znači imati nisko samopoštovanje?

George Atwood, možda najpoznatiji živući psihoanalitičar, nedavno je na svom forumu napisao nekoliko redaka o zanimljivoj pojavi u američkim zatvorima. Poznato je da okorjeli kriminalci i ubojice imaju najviše obožavatelja i sljedbenika. Masovnom ubojici Charle… Nastavak teksta...

Psihološki problemi