Psihologija umjetnosti

kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvijek bila prostor u kojem obitavaju bolni osjećaji i afekti. Ona je prostor u kojem se oni dijele da svijetom.
Takav prostor, dom za bolne osjećaje, jest i glazba. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stoljeća, cjelovitost i stabilnost nisu realni, stvarni. Stvarne pojave samo su raspad i fragmentacija. Jedina su istina kriza i kaos! ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

psihoterapija

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom? ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
siječanj 14, 2017

Sve tajne nesvjesnog – slikar Salvador Dali

“Sa šest godina želio sam biti kuhar. Sa sedam Napoleon. Od tog dana moje ambicije rastu i rastu…”
S. D.

Uvod – zašto nesvjesno ostaje skriveno?

Naša se predavanja održavaju već pet godina, svakog petka, i još se nije dogodilo da netko iz publike ne postavi pitanje – Zašto mislite da čovjek ne može bez drugih ljudi, svima nam je najbolje kada smo sami, čovjek si može najviše pomoći radom na sebi, ne treba postati ovisan o Drugome! ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
siječanj 7, 2017

Tijelo je prostor žudnje – Pina Bausch

Svi se rađamo s tijelom, ali nemamo svi tijelo. Svi živimo s tijelom, ali nismo svi u tijelu. Što je uopće tijelo?

“Kada prvi puta upoznam novog plesača nadam se da dobro pleše. Ali uz to je uvijek prisutno nešto novo, velika nepoznanica koju intenzivno osjećam i želim otkriti. Pokušavam biti podrškom plesaču, puštam ga da da se razvije, da pokrene to što je u njemu skriveno. Za neke plesače to ide veoma brzo, drugima trebaju godine, dok odjednom iznenada ne procvjetaju…”
Pina Bausch ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

“Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…”
Charlie Chaplin ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Ginofobija, strah od slobodne žene

Pravo na slobodan izbor oduvijek je ideal svakog slobodnog društva.

Pravo na izbor partnera, pravo na izbor vjere, pravo na pobačaj, pravo na vlastito tijelo, pravo na različitost.
Neslobodno se društvo prepoznaje po skupu pravila i zabrana s ciljem da svi članovi društva jednako misle, jednako osjećaju, da se jednako ponašaju.
Svaka različitost, svaka drugost, kažnjava se ili se posramljuje. Za društvo kažemo da je totalitarno kada svi njegovi članovi vjeruju u jednu Istinu, koja se više ne propituje, u koju se ne sumnja, s kojom se identificira. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Bezdan melankolije – Ian Curtis, Joy Division

Na razočaranje svatko reagira na svoj način.
Svatko gradi svoj vlastiti svijet, svoj svemir odnosa, koji nastaje uslijed svih bolnih uskraćivanja koja nas prate svaki dan još od ranog djetinjstva.
Svatko dobro pazi koje će osjećaje, afekte, pokazati, podijeliti, a koje mora zauvijek skrivati, potiskivati ili poricati. Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Egzistencijalizam u djelu pjesnika E. E. Cummingsa

“Biti svoj u svijetu kojem je cilj pretvoriti te u bilo koga drugoga znači voditi najtežu bitku koju čovjek može voditi i nikad ne prestati sa borbom.”
E.E. Cummings

Pjesnika Edwarda Estlina Cummingsa prvi sam puta sreo u svojim dvadesetim godinama, a njegov stil i sadržaj pjesama istog su me trena oduševili. Nastavio sam ga čitati slijedećih tridesetak godina s jednakim oduševljenjem, a mnoge sam njegove pjesme čak i uglazbio. Što sam to otkrio u njegovoj poeziji da sam mu posvetio veliki dio vlastitog života? ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

“Uložio sam svoje srce i dušu u umjetnost, izgubio svoj um u procesu…”
Vincent van Gogh

Zašto su genijalnost i ludilo tako često povezani, tako često dolaze skupa? Zašto je kreativnost nerijetko povezana s gubitkom razuma? Koliki su filozofi, znanstvenici, a posebno umjetnici svoj genij platili gubitkom razuma?
U sljedećem tekstu pokušat ću dati svoje tumačenje kreativnosti kao – bivanja van duha vremena. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

O tjeskobi – Čega se boji Virginia Woolf?

“Nema sumnje – mi ne pišemo rukama već čitavim tijelom! Živac koji upravlja perom potječe iz svakog vlakna naše osobnosti, prolazi srcem, probija jetru…”
Virginia Woolf

Strah

Tko ne poznaje taj užasni osjećaj što zaustavlja dah, ledi krv i tijelo kida na komade? Tko od nas ne poznaje tjeskobu, kad se misli okreću od svijeta i pužu natrag u naš um? Tih bi sati učinili sve da užas prestane. Prekinuli bi i vlastiti život samo da izađemo iz pakla tjeskobe. I od vlastite smrti postoji veći strah!
Čega se najviše bojimo? ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Zen budizam i psihoanaliza

Iako potekli iz različitih dijelova svijeta, iz različitih epoha, zen budizam i psihoanaliza svog učenika vode istom cilju – doživljaju sebe kao cjelovitog ljudskog bića koje živi među drugim ljudskim bićima! Postati čovječan, to je pravi smisao zena! Treba li uopće spomenuti kako u zenu nema ničega mističnog, ničega magičnog, nema “viših” stanja svijesti, nema reinkarnacije, nema karme, nema ničega što nije svakodnevni život.  Ali je taj svakodnevni život zaista – Život! ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Ljubav u doba znanosti

ljubav

Može li ljubav preživjeti u vrijeme znanosti i tehnologije?

Svatko ima svoje osobno određenje ljubavi, no uglavnom govorimo o osjećaju koji povezuje intimnost i mudrost.
U psihologiji sebstva ljubav odgovara pojmu – pounutrenje, što znači da smo sa voljenom osobom negdje “unutra”, u jednom zajedničkom intimnom prostoru. Taj je zajednički, intimni, prostor, zapravo naša kuća, naš pravi dom, a povratak kući naš je životni zadatak. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
studeni 6, 2015

Depresija i nisko samopoštovanje

Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno.

Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu sliku koju imamo o sebi, liječe nas od depresije. Na žalost, nisko samopoštovanje, a zajedno s njim i depresija, rijetko se kada poprave. Osjećaj da nismo tako dobri i uspješni kao drugi prati nas cijeli život. Može li se popraviti loša slika, što uopće znači imati nisko samopoštovanje? ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti
listopad 28, 2015

Granični poremećaj i svijet kaosa

Marin Držić, naš veliki književnik, u svojim djelima spominje dvije vrste ljudi. To su ljudi – “na zbilj” i ljudi – “nahvao”.

Ovi su prvi iskreni, otvorena srca, dok su drugi skloni lažima, skrivaju se iza maske, licemjerni su. Prvi traže odgovor na pitanje – Tko si ti?, dok se drugi pitaju – Što si ti?. U tom smislu možemo reći da prvi svijet vide srcem, a drugi samo – očima. Vjerujemo da je u ljudima “nazbilj” i u ljudima “nahvao” Držić prepoznao dvije razine organizacije našeg sebstva, a koje postoje u ljudima otkada je i svijeta. ...pročitaj više...

Ocijeni:
Psihologija umjetnosti