Psihologija umjetnosti

listopad 18, 2018

Hildegard von Bingen i Marina Abramović – Ekstaza u umjetnosti

 

 

 

 

Afekti, osjećaji, raspoloženja modernog čovjeka nikada više neće biti tako duboki i snažni kakvi su bili nekada, u staro doba. Danas živimo u “doba razuma”, središte ljudskog bića nije više srce kao nekada, već razum. Svoju su emotivnu “površnost” mnogi prepoznali pa na različite načine pokušavaju vratiti intenzitet doživljaja, osjećaj života.

Ipak, vjerujemo kako od svih afekata, osjećaja i raspoloženja, modernom čovjeku najviše nedostaje – ekstaza, taj intenzivni doživljaj kako smo se prepustili nečemu većem od nas, kako smo postali dijelom nečega boljeg od nas. Moderni je čovjek na svom putu oslobođenja i emancipacije, na putu ravnopravnosti, izgubio iskustvo postojanja nečega većeg i boljeg od njega samog. Ako smo svi ravnopravni, zašto bi netko bio od mene bio – “bolji”? No u podsvijesti svakog čovjeka, u … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 12, 2018

Jacques Tati – Oaza mira u vremenu brzine

 

 

 

 

“Brzina više ne preobražava svijet, svijet jest brzina. Globalizacija je brzina svjetlosti… “
Paul Virilio

 

Pokoriti zemlju, proširiti se na sve planete, kolonizirati svemir, ambicija je modernog doba. Proširiti se na sav prostor, sve dok tamo gdje si sada Ti, ne budem Ja, san je modernog čovjeka. Dok koloniziramo mi smo živi, kad stanemo, životu je kraj. U svemu je najvažnija brzina, koliko sam brz, toliko me ima. To je smisao modernizma, ubrzati se do zadnjih granica, a onda prijeći i granicu. Brzina određuje moje širenje na svijet, sve što vidim trebam biti Ja, a vidim sve. Apsolutna brzina znači totalizaciju cijelog svijeta, ako sam brz mogu biti sve, istovremeno.

Moderno doba konačno ostvaruje fantaziju – Ja sam savršen, a ti si dio mene! Brzinom električne struje širim se na sav svijet, ništa mi nije skriveno, sve sam Ja.

Modernizam

Industrijska revolu… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
kolovoz 17, 2018

Zen u umjetnosti gađanja lukom

 

 

 

Japanska umjetnost gađanja lukom veoma se razlikuje od sportskog streličarstva popularnog na zapadu. Dok je cilj sportskog streličarstva pogoditi metu pod svaku cijenu, pa čak ako se pri tome trebamo odreći vlastite osobnosti, smisao je japanskog gađanja lukom potvrditi vlastitu osobnost pa čak ako pri tome metu i promašimo.U ovom slučaju razlika između Zapada i Japana odgovara razlici između modernog i postmodernog.

Obično kažemo kako je modernizam nastao kao reakcija na misticizam i tradicionalizam starog doba. Staro doba nije poznavalo pojam subjekta, čovjek se određivao kroz identifikaciju i stopljenost s autoritetom, crkvom, kraljem, ocem. Spoznajom vlastite subjektivnosti, odnosno, doživljajem kako Ja može biti centrom inicijative i nosiocem utisaka, potreba za identifikacijom i stapanjem sa simbolom moći nestaje. U modernizmu je stoga naglasak na individualnosti, auton… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
travanj 27, 2018

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

 

 

 

 

Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zaustavilo fantaziju jedinstva, tu temeljnu fantaziju s kojom dolazimo na svijet – Mi smo jedno! Tako će apsolutna brzina, apsolutna energija i apsolutno znanje smanjiti udaljenost koja nas ograničava i dijeli. Onog trenutka kada udaljenost nestane, vjeruje tehnologija, svi ćemo biti jedno.

Glavni je motiv progresa smanjiti bolnu napetost koja je uvijek posljedica udaljenosti, rastanka i gub… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 23, 2018

Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje

 

 

 

Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha? Što nas to straši da bježimo iz napučenih gradova kako bi se osamili negdje u planini gdje je hladno i surovo, ali nema ljudi. U svijetu Franza Kafke borave ljudi, ali osjećamo kako bi bilo bolje da ih nema.

U sljedećem tekstu nastojimo objasniti uzroke i posljedice tjeskobe i anksioznosti inspirirane djelom njemačko-češkog književnika Franza Kafke. Život je svakog od nas prožet strahom, tjeskobom, depresijom, ali nitko kao Kafka svoje osjećaje nije tako vješto verbalizirao i stavio na papir. Svojim nam djelima on pomaže da vlastitu tjeskobu, depresiju i strah razu… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

 

 

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvijek bila prostor u kojem obitavaju bolni osjećaji i afekti. Ona je prostor u kojem se oni dijele da svijetom.
Takav prostor, dom za bolne osjećaje, jest i glazba.

U sljedećem tekstu govorim o glazbi općenito, o psiho… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

 

 

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stoljeća, cjelovitost i stabilnost nisu realni, stvarni. Stvarne pojave samo su raspad i fragmentacija. Jedina su istina kriza i kaos!

Slikarstvo tu krizu, kaos i fragmentaciju nastoji izraziti kroz kubizam, fovizam, poent… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

 

psihoterapija

 

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom?

Što je potrebno da čovjek prihvati bolnu spoznaju o vlastitoj ograničenosti u vremenu i prostoru? Stvarno, ograničen je vremenom, na kraju puta čeka ga smrt. Ograničen je prostorom, odvojen je od ljudi koje voli, s njima nikada neće biti jedno. Što je potrebno da čovjek odustane od svojih velebnih fantazija i spusti se na zemlju?

Ako je malo dijete “anđeo”, što je potrebno da se iz anđeoski… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 14, 2017

Sve tajne nesvjesnog – slikar Salvador Dali

 

 

“Sa šest godina želio sam biti kuhar. Sa sedam Napoleon. Od tog dana moje ambicije rastu i rastu…”
S. D.

Uvod – zašto nesvjesno ostaje skriveno?

Naša se predavanja održavaju već pet godina, svakog petka, i još se nije dogodilo da netko iz publike ne postavi pitanje – Zašto mislite da čovjek ne može bez drugih ljudi, svima nam je najbolje kada smo sami, čovjek si može najviše pomoći radom na sebi, ne treba postati ovisan o Drugome!

Pitam se, nije li takav stav glavni razlog zašto nesvjesno ostaje skriveno cijelog života?

Znamo za tri načela suvremene psihoanalize:
Prvo kaže kako je čovjek zbroj svih svojih dijelova, kako postoji samo kao cjelina. Kao takav on nadmašuje svoje dijelove, on je nešto puno više od toga. Tako postajemo svoje Ja.
Drugo načelo kaže kako naše dijelove na okupu drži druga osoba svojim razumijevanjem, svojom empatijom. Jedino smo u oku promatrač… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 7, 2017

Tijelo je prostor žudnje – Pina Bausch

 

 

Svi se rađamo s tijelom, ali nemamo svi tijelo. Svi živimo s tijelom, ali nismo svi u tijelu. Što je uopće tijelo?

“Kada prvi puta upoznam novog plesača nadam se da dobro pleše. Ali uz to je uvijek prisutno nešto novo, velika nepoznanica koju intenzivno osjećam i želim otkriti. Pokušavam biti podrškom plesaču, puštam ga da da se razvije, da pokrene to što je u njemu skriveno. Za neke plesače to ide veoma brzo, drugima trebaju godine, dok odjednom iznenada ne procvjetaju…”
Pina Bausch

Što znači procvjetati nego biti do kraja u svom tijelu?

Ljudsko se tijelo može odrediti dvostruko. Kao forma, objekt za druge, kada se pretvara u sliku, simbol. No možemo ga odrediti i kao sadržaj, kao subjektivno iskustvo, možemo ga doživjeti, osjetiti iznutra. Tijelo kao forma, slika ili simbol može biti veliko ili malo, staro ili mlado, muško ili žensko. Tijelo kao iskustvo može biti samo jedno R… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

 

 

“Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…”
Charlie Chaplin

Mnogo je načina kako se branimo od bolne spoznaje kako će našem životu jednom doći kraj, baš kao i životima dragih ljudi oko nas. Jednako se tako branimo i od bolne spoznaje da smo od dragih ljudi odvojeni, da oni imaju svoj život i da često ne stignu misliti o nama. Tu spoznaju o našoj ograničenosti, našoj konačnosti u vremenu i prostoru ovdje obično nazivam – razočaranje! Prihvatiti i emotivno reagirati na razočaranje najveća je mudrost koju čovjek može ostvariti.

Jedan od načina kako reagiram… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Agresija, destrukcija, ljutnja – slikar Jackson Pollock

 

 

“Moderni umjetnik nema potrebe izaći izvan sebe u svijet u potrazi za inspiracijom ili motivom. To je stvar prošlosti, klasične umjetnosti. Moderni slikar svoju inspiraciju nalazi iznutra. On pokušava izraziti svoj unutrašnji svijet, izraziti energiju, pokret i druge unutarnje snage koje se unutra kriju.”
Jackson Pollock

Zašto moderni umjetnik ima potrebu izraziti sebe? Možemo se upitati zašto izražavanje sebe nije bilo inspiracijom umjetnika ranijih epoha i stilova kada se umjetnik inspirirao svijetom i ljudima. Možda zato što je u modernom vremenu identitet umjetnika ugrožen, na pragu raspada, pa je umjetnost jedan od načina da se identitet očuva?

Osobnost ne možemo odrediti ali joj se možemo približiti metaforom. Tako je osobnost po Kohutu – divlja bujica koja ruši sve pred sobom!
Niti jedan slikar nije se toliko približio Kohutovoj ideji osobnosti kao slikar Jackson P… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Ginofobija, strah od slobodne žene

 

 

Pravo na slobodan izbor oduvijek je ideal svakog slobodnog društva.

Pravo na izbor partnera, pravo na izbor vjere, pravo na pobačaj, pravo na vlastito tijelo, pravo na različitost.
Neslobodno se društvo prepoznaje po skupu pravila i zabrana s ciljem da svi članovi društva jednako misle, jednako osjećaju, da se jednako ponašaju.
Svaka različitost, svaka drugost, kažnjava se ili se posramljuje. Za društvo kažemo da je totalitarno kada svi njegovi članovi vjeruju u jednu Istinu, koja se više ne propituje, u koju se ne sumnja, s kojom se identificira.

Uprkos ogromnoj žrtvi naprednih ljudi svijeta još uvijek živimo u društvenom sustavu kojem najbolje odgovara naziv – patrijarhat. To je društvo u kojem vrijedi “zakon oca”, odnosno, sustav društvenih odnosa u kojem muškarci nadziru i kontroliraju žene. Večeras govorimo o onoj Istini, “Prirodnom zakonu”, po ko… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Bezdan melankolije – Ian Curtis, Joy Division

 

 

Na razočaranje svatko reagira na svoj način.
Svatko gradi svoj vlastiti svijet, svoj svemir odnosa, koji nastaje uslijed svih bolnih uskraćivanja koja nas prate svaki dan još od ranog djetinjstva.
Svatko dobro pazi koje će osjećaje, afekte, pokazati, podijeliti, a koje mora zauvijek skrivati, potiskivati ili poricati. Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom.

Svako doba stvara svoju publiku, svoj umjetnički kontekst, u kojem su neki afekti društveno prihvaćeni, a neki strogo zabranjeni, nevidljivi.
Umjetnik je čovjek koji mijenja društvenu paradigmu, svjetonazor, duh vremena, time što utječe na svoju sredinu, ukazuje na postojanje nekih afekata, osjećaja, koji su prije njega bili nepoznati, skriveni negdje u dubinama nesvjesnog. Tako umjetnik osvještava … Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Egzistencijalizam u djelu pjesnika E. E. Cummingsa

 

 

“Biti svoj u svijetu kojem je cilj pretvoriti te u bilo koga drugoga znači voditi najtežu bitku koju čovjek može voditi i nikad ne prestati sa borbom.”
E.E. Cummings

Pjesnika Edwarda Estlina Cummingsa prvi sam puta sreo u svojim dvadesetim godinama, a njegov stil i sadržaj pjesama istog su me trena oduševili. Nastavio sam ga čitati slijedećih tridesetak godina s jednakim oduševljenjem, a mnoge sam njegove pjesme čak i uglazbio. Što sam to otkrio u njegovoj poeziji da sam mu posvetio veliki dio vlastitog života?

Ono što nisam znao tridesetak godina ranije, jasno mi je danas. Pjesniku Cummingsu privukao me njegov – egzistencijalizam. Egzistencijalizam kao ljudsko pravo na slobodnu volju i autentičnost, pravo na različitost i vlastitu perspektivu. Sve sam to pronašao u njegovim pjesmama, sve je to oblikovalo moju osobnost takvom kakva je danas! Pružio mi je sve što mi je kao mladom čov… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

 

 

“Uložio sam svoje srce i dušu u umjetnost, izgubio svoj um u procesu…”
Vincent van Gogh

Zašto su genijalnost i ludilo tako često povezani, tako često dolaze skupa? Zašto je kreativnost nerijetko povezana s gubitkom razuma? Koliki su filozofi, znanstvenici, a posebno umjetnici svoj genij platili gubitkom razuma?
U sljedećem tekstu pokušat ću dati svoje tumačenje kreativnosti kao – bivanja van duha vremena.

Kreativnost je, kako se meni čini, posve novi način organizacije svijeta kakav nije postojao nikada ranije u povijesti. Svejedno radilo se o znanosti ili umjetnosti, kreativna osoba slaže elemente svog svijeta na posve nov i još neviđen način. Dijelove svog svemira kreativna osoba, genij, organizira u cjelinu na način kojeg nije mogla vidjeti ni naučiti u svijetu u kojem obitava. Vjerujem stoga kako genij živi van duha vremena i tradicije.

Život van duha vremena znač… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

 

 

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari.

Što je ljudskost?

Znamo za stotine ideja i teorija koje tumače kako se postaje ljudskim bićem, kako nastaje čovjek.
Psihologija sebstva, kojom se bavimo u našoj udruzi, nastoji afirmirati fenomenološko-egzistencijalističku perspektivu o tome što nas čini ljudima.
Tri su bitne odrednice psihologije sebstv… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

O tjeskobi – Čega se boji Virginia Woolf?

 

 

“Nema sumnje – mi ne pišemo rukama već čitavim tijelom! Živac koji upravlja perom potječe iz svakog vlakna naše osobnosti, prolazi srcem, probija jetru…”
Virginia Woolf

Strah

Tko ne poznaje taj užasni osjećaj što zaustavlja dah, ledi krv i tijelo kida na komade? Tko od nas ne poznaje tjeskobu, kad se misli okreću od svijeta i pužu natrag u naš um? Tih bi sati učinili sve da užas prestane. Prekinuli bi i vlastiti život samo da izađemo iz pakla tjeskobe. I od vlastite smrti postoji veći strah!
Čega se najviše bojimo?

Srce tame

Najveći je strah vezan uz gubitak onoga što je čovjeku najdragocjenije, najviše se bojimo izgubiti ono što nam je najvažnije. Što je to? Svakome je na prvom mjestu njegova ljudskost, njegova čovječnost, njegova svijest. Ljudskost ili čovječnost daje nam smisao, određuje nas u vremenu i prostoru, čini nas cjelovitima. Gubitak ljudskosti pretvar… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Zen budizam i psihoanaliza

 

 

Iako potekli iz različitih dijelova svijeta, iz različitih epoha, zen budizam i psihoanaliza svog učenika vode istom cilju – doživljaju sebe kao cjelovitog ljudskog bića koje živi među drugim ljudskim bićima! Postati čovječan, to je pravi smisao zena! Treba li uopće spomenuti kako u zenu nema ničega mističnog, ničega magičnog, nema “viših” stanja svijesti, nema reinkarnacije, nema karme, nema ničega što nije svakodnevni život.  Ali je taj svakodnevni život zaista – Život!

I najvažnije, zen je od početka do kraja društvena aktivnost!  Zen učenik i zen majstor okruženi su ljudima, oni im daju snagu i inspiraciju. Na žalost, dolaskom zena na Zapad, mladi ljudi često koriste zen kao bijeg iz društva, kao izgovor za osamljivanje, izolaciju od svijeta. Satori, nirvana, prosvjetljenje, može se postići samo u interakciji s ljudima, kroz odnos sa zen učite… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Ljubav u doba znanosti

 

ljubav

 

Može li ljubav preživjeti u vrijeme znanosti i tehnologije?

Svatko ima svoje osobno određenje ljubavi, no uglavnom govorimo o osjećaju koji povezuje intimnost i mudrost.
U psihologiji sebstva ljubav odgovara pojmu – pounutrenje, što znači da smo sa voljenom osobom negdje “unutra”, u jednom zajedničkom intimnom prostoru. Taj je zajednički, intimni, prostor, zapravo naša kuća, naš pravi dom, a povratak kući naš je životni zadatak.

Kao što se Odisej četrdeset godina vraćao svom domu gdje su ga čekali žena Penelopa i sin Telemah, tako svatko od nas čezne za svojim domom gdje će biti prepoznat i prihvaćen. Kako je ovaj dom kojeg spominjemo mjesto susreta i dijaloga, psiholog Robert Stolorow naziva ga – relacijski dom.

Najveće razočarenje koje nam znanost pruža jest ideja da je naš pravi dom, naša rodna kuća, negdje u glavi, točnije – u mozgu.
Nije tako!

Svatko tk… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
studeni 6, 2015

Depresija i nisko samopoštovanje

 

 

Kada razgovaramo s ljudima koji pate od nekog, manjeg ili većeg oblika depresije, često čujemo kako za sebe kažu da imaju nisko samopoštovanje. Depresija i nisko samopoštovanje uvijek idu zajedno.

Da riješe problem niskog samopoštovanja, ljudi su smislili složeni sustav teorija, tehnika, metoda, koje, kako već tvrde, popravljaju lošu sliku koju imamo o sebi, liječe nas od depresije. Na žalost, nisko samopoštovanje, a zajedno s njim i depresija, rijetko se kada poprave. Osjećaj da nismo tako dobri i uspješni kao drugi prati nas cijeli život. Može li se popraviti loša slika, što uopće znači imati nisko samopoštovanje?

George Atwood, možda najpoznatiji živući psihoanalitičar, nedavno je na svom forumu napisao nekoliko redaka o zanimljivoj pojavi u američkim zatvorima. Poznato je da okorjeli kriminalci i ubojice imaju najviše obožavatelja i sljedbenika. Masovnom ubojici Charle… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
listopad 28, 2015

Granični poremećaj i svijet kaosa

 

 

Marin Držić, naš veliki književnik, u svojim djelima spominje dvije vrste ljudi. To su ljudi – “na zbilj” i ljudi – “nahvao”.

Ovi su prvi iskreni, otvorena srca, dok su drugi skloni lažima, skrivaju se iza maske, licemjerni su. Prvi traže odgovor na pitanje – Tko si ti?, dok se drugi pitaju – Što si ti?. U tom smislu možemo reći da prvi svijet vide srcem, a drugi samo – očima. Vjerujemo da je u ljudima “nazbilj” i u ljudima “nahvao” Držić prepoznao dvije razine organizacije našeg sebstva, a koje postoje u ljudima otkada je i svijeta.

S jedne strane, čovjek se može odrediti kao simbol u svijetu drugih simbola, kao slika u svijetu drugih slika. Na toj se razini on poistovjećuje s time kako izgleda u očima drugih ljudi, postaje ono što drugi u njemu vide. Njegovo je sebstvo tada svedeno na sliku, simbol, ponašanje. Prema to… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti