All posts by: Vladimir Nemet

About Vladimir Nemet

studeni 17, 2017

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
listopad 20, 2017

Egzistencijalizam u psihoterapiji

“Znanost i tehnologija mogu sve, svaku udaljenost u prostoru i vremenu čine manjom. No one još uvijek ne mogu stvoriti bliskost jer i najmanja moguća udaljenost još uvijek nije bliskost.”
Martin Heidegger

Filozofiju mnogi vide kao misaonu, apstraktnu aktivnost, udaljenu od svakodnevnog života i živih ljudi. Neki misle kako nema praktične primjene, kako nema sposobnost mijenjati ljudski život. Zar filozofija zaista mora biti odvojena od tijela, osjećaja i ljudskih odnosa?
Mi zaista i poznajemo grane filozofije koje proučavaju apstraktne ideje i stoga su veoma udaljene od stvarnog iskustva i doživljaja. Takve su npr. analitička filozofija i filozofija uma koje ne mijenjaju život običnog čovjeka. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
listopad 6, 2017

Afektivna intencionalnost

“Čovjek mora ostaviti nešto za sobom, govorio je moj djed. Možda dijete, možda knjigu ili sliku, možda kuću ili barem zid, može i par cipela. Ili zeleni vrt za sobom. Nešto što je tvoja ruka dotakla na pravi način kako bi tvoja duša imala gdje otići kada umreš, i kada ljudi gledaju taj cvijet ili stablo oni vide tebe, ti si tamo u cvijetu, u stablu.
Nije važno što radiš, govorio je moj djed, sve dok mijenjaš svijet oko sebe tako da to nije isti svijet prije i poslije što si ga dodirnuo svojim rukama. Razlika između čovjeka koji kosi travu i vrtlara jest u dodiru, čovjek koji kosi travu kao da i nije bio u vrtu, vrtlar ostaje u vrtu zauvijek…”
Ray Bradbury ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
rujan 27, 2017

Tečaj fenomenološko-egzistencijalističke psihologije

Udruga za psihologiju osobnosti iz Zagreba počinje s tečajem fenomenološko-egzistencijalističke psihologije.

Možda se pitate što se to krije iza riječi fenomenologija i egzistencijalizam, može li se običan čovjek snaći u svemu tome?
Svakako! Iza tih složenih filozofskih pojmova kriju se jednostavne stvari koje opisuju život svakoga od nas:
Fenomenologija govori o tome kako doživjeti svijet i prirodu oko sebe na pravi način, izravno. Drugim riječima, to je vještina bivanja ovdje i sada, vještina doživljavanja svijeta bez predrasuda, “sa izvora”.
Egzistencijalizam govori o autentičnosti, odnosno, što trebamo učiniti kako bi živjeli vlastiti, autentični život, slobodni od tuđih utjecaja. To je vještina bivanja slobodnim od tuđeg mišljenja i tuđe procjene, vještina prihvaćanja vlastitih misli i osjećaja bez potiskivanja ili poricanja bilo kojeg dijela vlastite osobnosti. ...pročitaj više...

O nama
rujan 22, 2017

Tjeskoba, anksioznost, briga…

Tko se od nas može sjetiti vremena bez briga, vremena kada smo posljednji puta bili bezbrižni? Kada smo živjeli u sadašnjem trenutku, ne razmišljajući o svim mračnim stvarima koje se mogu dogoditi sutra. Stvarno, život svakoga od nas označen je brigama. Brige su strah od budućnosti, neugodan osjećaj da ne znamo što nas u životu očekuje, strah da svojim životom ne možemo upravljati niti nadzirati. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 30, 2017

Što je psihologija osobnosti?

Temelji psihologije osobnosti

Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanje, kako će odrediti što je to “normalno”, a što “bolesno”, odnosno “patološko” u čovjeku. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvijek bila prostor u kojem obitavaju bolni osjećaji i afekti. Ona je prostor u kojem se oni dijele da svijetom.
Takav prostor, dom za bolne osjećaje, jest i glazba. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

psihoterapija

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 31, 2017

Anoreksija i bulimija

Problemi prehrane, anoreksija i bulimija, ne mogu se odvojiti od problema vezanih uz doživljaj osobnosti. Anoreksija i bulimija uvijek su simptomi veće ili manje krize identiteta. Ako znamo da je identitet određen našim odnosom s drugim ljudima, tada su problemi s prehranom uvijek znak kako osoba nema kvalitetne i smislene odnose sa značajnim drugima, sa svijetom.
Drugim riječima, anoreksija i bulimija imaju svrhu kompenzirati manjak značajnih ljudi, onoga što suvremena psihologija naziva “objektima sebstva” ili “self-objektima”. Osoba koja ne može svoju osobnost organizirati kroz smislene odnose s ljudima prisiljena je kompenzirati taj nedostatak, neki puta putem hrane. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 24, 2017

Slobodno i prilagođeno dijete – Bernard Brandchaft

“U jezgri svog bića traumatizirano dijete zna da je loše. Stigmu krivnje ono nosi čitav svoj život i nema trenutka u kojem može zaboraviti na svoju patnju…”
Bernard Brandchaft

Život počinje spajanjem, ali ljudski život, ljudska svijest, počinje odvajanjem. Tek odvajanjem od majke dijete pomalo otkriva svoju osobnost, svoju inicijativu, svoje ambicije, sve ono po čemu se od majke razlikuje. Prije toga dijete je s majkom bilo spojeno, stopljeno, oni su bili jedno i bili su isti. Iako to stanje simbioze ne možemo zvati pravim životom, svjesno ili nesvjesno svi čeznemo vratiti se u to stanje. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 17, 2017

Urođena biseksualnost

psihoterapija

Sloboda nekog društva može se odrediti kao sposobnost prihvaćanja različitosti njegovih članova. Što je društvo slobodnije to manje njegovi članovi slijede tradiciju i društvene norme, njihov identitet ne dolazi izvana već iznutra. U slobodnom društvu pojedinac se može odrediti prema svojim sklonostima i interesima, nije prisiljen identificirati se s većinom, ne mora se po svaku cijenu prilagoditi i odustati od svog autentičnog bića. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 10, 2017

Kada počinje ljudski život?

psihoterapija

Mnogi misle kako ljudski život počinje začećem, kada spermij oplodi jajnu stanicu. Poznato je kako se ubrzo po oplodnji formiraju organi što je dovoljno da u fetusu prepoznamo pravo malo ljudsko biće. Biologija je detaljno istražila sve kemijske reakcije i sve razvojne faze kroz koje fetus prolazi. Biolozi tvrde da znaju što se s malim čovjekom događa, gotovo da znaju kako se on osjeća i što misli. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 24, 2017

Dobar, loš i zao roditelj – Edward Tronick

psihoterapija

Razvojni psiholozi Edward Tronick i Colwyn Trevarthen već godinama istražuju fenomen intersubjektivnosti, zanima ih dinamika odnosa majke i djeteta.
Colwyn Trevarthen bavi se razvojem intersubjektivnosti kroz duži period, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Opazio je kako dijete od rođenja do svoje druge godine prolazi tri razine odnosa s majkom: fazu protokonverzacije licem-u-lice, fazu u kojoj se dijada majka-dijete širi na trijadni odnos majka-svijet-dijete, i fazu u kojoj dijete može doživjeti odraz svoje osobnosti u majci. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 20, 2017

Autizam – razbijena slika majčinog oka

Autizam

Često spominjemo filozofa Emmanuella Levinasa i njegovu filozofiju etike po kojoj je druga osoba od neizrecive važnosti za naš život.
Možemo reći kako je Lice Drugoga za nas važnije od vode i hrane, i bez zraka možemo nekoliko minuta, ali bez druge osobe ni sekunde.
Možemo se upitati, kada smo prvi puta upoznali Lice Drugoga, kada smo prvi puta spoznali važnost druge osobe? Ukratko, kada smo prvi puta ušli u dijalog sa svijetom?
Još do prije četvrt stoljeća vjerovanju o se da dijete prepoznaje majku tek nakon više tjedana ili čak više mjeseci po porodu.
Danas znamo kako je novorođenče svjesno majčinog lica već u prvom satu života. Ako majka pokaže jezik svojoj bebi ona će učiniti isto. Ako majka ispruži prst, beba će ispružiti svoj. Već u drugom danu poslije poroda novorođenče može razlikovati lice svoje majke od lica stranca. Može razlikovati glas svoje majke od glasa stranca. Također, novorođenče može razlikovati svoj glas, svoj plač, od plača drugih beba oko njega.
I uz sve to, svako novorođenče na licu svoje majke uvijek traži i prepoznaje ono najvažnije – majčino oko!
To je slamka spasa za koju se hvata svako dijete, od trenutka kada prvi puta otvori oči. Već u prvom satu po rođenju, pa sve do kraja svog života.
Kakvu to magiju krije majčino oko, da smo ga postavili za središte svog života, da više ne možemo bez njega?
A što kada ga nema?
Autizam, genetika, biološki poremećaji ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 18, 2017

Urođena intersubjektivnost – Colwyn Trevarthen

Colwyn Trevarthen u ponašanju djeteta vidi njegov pokušaj, njegovo nastojanje, da otkrije i prodre u um druge osobe. Poznata je tvrdnja filozofa Renea Descartesa – “Jedini je um kojeg mogu spoznati moj vlastiti.” Ta misao u velikoj mjeri oblikuje znanost još od sedamnaestog stoljeća pa sve do danas. I početak je psihološke i psihoanalitičke znanosti također bio pod utjecajem kartezijanske perspektive. Posve nam razumnim izgleda kako možemo znati sebe, a druge ljude već puno manje. Je li zaista tako? ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke! ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
veljača 9, 2017

Knjiga – Psihologija umjetnosti

psihologija umjetnosti

Knjiga “Psihologija umjetnosti” govori o umjetnicima dvadesetog stoljeća koji su pomicali granice svoje kreativnosti i time mijenjali društvo u kome žive. To su: Frida Kahlo, Salvador Dali, Pina Bausch, Ian Curtis, Jackson Pollock, Virginia Woolf, Charlie Chaplin, E. E. Cummings i drugi. ...pročitaj više...

O nama
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stoljeća, cjelovitost i stabilnost nisu realni, stvarni. Stvarne pojave samo su raspad i fragmentacija. Jedina su istina kriza i kaos! ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

psihoterapija

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom? ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 20, 2017

Heidegger o ljubavi

ljubav i filozofija

“Zašto je ljubav toliko neusporedivo iznad svih drugih ljudskih iskustava, zašto je takav užitak, a istovremeno i takva bol? Zato što kad volimo mi postajemo voljenom osobom, a istovremeno ostajemo svoji!”
Martin Heidegger

Mudre misli
siječanj 16, 2017

Carl Gustav Jung

“Samo nam prihvaćanje vlastite tamne strane našeg nesvjesnog može pomoći da prepoznamo i prihvatimo tamnu stranu u drugim ljudima…”
Carl Gustav Jung

Psihobiografija
siječanj 15, 2017

Trauma i vječno vraćanje

Trauma je pukotina u tkivu vremena i prostora, iznenadni prekid u doživljaju svijeta kao cjeline.
Za žrtvu traume kažemo kako je “zaleđena” u vremenu i prostoru. Vrijeme prolazi, svijet se mijenja, ali žrtva traume ostaje ista, okamenjena. Spomenuto stanje zaleđenosti, u kojem nema promjene, sve je uvijek isto, filozof Nietzsche zove “vječno vraćanje”. To je vječni povratak u situaciju i trenutak traume, odnosno, trenutak traume nikad ne prolazi, u njemu se živi, ničega drugog i nema. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
siječanj 15, 2017

Vladimir Nemet


Psihoterapeut u Zagrebu
psihoterapija za strahove, tjeskobu, psihoterapeut za anksioznost i tjeskobu, psihoterapija anoreksije, psihoterapeuti za ovisnost

psihoterapeut

Problemi koji vas muče i brojna pitanja, vjerojatno su vas doveli na moju stranicu.

Nekoliko riječi o meni:

Kao savjetnik za različite vrste psiholoških problema, u posljednjih dvadesetak godina imao sam priliku upoznati brojne drage ljude koje su mučili problemi depresije, anksioznosti, paničnih napadaja, ovisnosti i smanjenog samopoštovanja. Ključan je bio njihov osjećaj neostvarenosti, blokade, sputane kreativnosti i općenito manjka energije. Na zajedničkom propitivanju njihovog nesvjesnog prošli smo zanimljiv put duhovnog napretka i sazrijevanja. Pritom se oslobodila velika količina potisnute energije, kreativnosti i vitalnosti. Analiza nesvjesnog je glavna metoda kojom se potisnute energije vraćaju natrag, svome izvoru. Potisnuti osjećaji vlastite vrijednosti, energije, sjaja i blještavila više se ne potiskuju pa se mogu koristiti za ostvarenje vlastitih ciljeva. ...pročitaj više...

O nama
siječanj 14, 2017

Sve tajne nesvjesnog – slikar Salvador Dali

“Sa šest godina želio sam biti kuhar. Sa sedam Napoleon. Od tog dana moje ambicije rastu i rastu…”
S. D.

Uvod – zašto nesvjesno ostaje skriveno?

Naša se predavanja održavaju već pet godina, svakog petka, i još se nije dogodilo da netko iz publike ne postavi pitanje – Zašto mislite da čovjek ne može bez drugih ljudi, svima nam je najbolje kada smo sami, čovjek si može najviše pomoći radom na sebi, ne treba postati ovisan o Drugome! ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 7, 2017

Tijelo je prostor žudnje – Pina Bausch

Svi se rađamo s tijelom, ali nemamo svi tijelo. Svi živimo s tijelom, ali nismo svi u tijelu. Što je uopće tijelo?

“Kada prvi puta upoznam novog plesača nadam se da dobro pleše. Ali uz to je uvijek prisutno nešto novo, velika nepoznanica koju intenzivno osjećam i želim otkriti. Pokušavam biti podrškom plesaču, puštam ga da da se razvije, da pokrene to što je u njemu skriveno. Za neke plesače to ide veoma brzo, drugima trebaju godine, dok odjednom iznenada ne procvjetaju…”
Pina Bausch ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 29, 2016

Knjiga – Mudrost empatije

empatija

U svojoj knjizi “Mudrost empatije” pišem o temeljnoj ljudskoj potrebi za prepoznavanjem i prihvaćanjem. Bez osjećaja da nas netko zaista vidi i razumije gubimo vlastiti doživljaj cjelovitosti i vitalnosti. Tada tonemo u depresiju, naše se biće raspada. Što je točno empatija, koji su simptomi njenog manjka, i gdje možemo naći empatiju, pročitajte u ovoj knjizi. ...pročitaj više...

O nama
prosinac 26, 2016

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

“Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…”
Charlie Chaplin ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Ginofobija, strah od slobodne žene

Pravo na slobodan izbor oduvijek je ideal svakog slobodnog društva.

Pravo na izbor partnera, pravo na izbor vjere, pravo na pobačaj, pravo na vlastito tijelo, pravo na različitost.
Neslobodno se društvo prepoznaje po skupu pravila i zabrana s ciljem da svi članovi društva jednako misle, jednako osjećaju, da se jednako ponašaju.
Svaka različitost, svaka drugost, kažnjava se ili se posramljuje. Za društvo kažemo da je totalitarno kada svi njegovi članovi vjeruju u jednu Istinu, koja se više ne propituje, u koju se ne sumnja, s kojom se identificira. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Bezdan melankolije – Ian Curtis, Joy Division

Na razočaranje svatko reagira na svoj način.
Svatko gradi svoj vlastiti svijet, svoj svemir odnosa, koji nastaje uslijed svih bolnih uskraćivanja koja nas prate svaki dan još od ranog djetinjstva.
Svatko dobro pazi koje će osjećaje, afekte, pokazati, podijeliti, a koje mora zauvijek skrivati, potiskivati ili poricati. Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Egzistencijalizam u djelu pjesnika E. E. Cummingsa

“Biti svoj u svijetu kojem je cilj pretvoriti te u bilo koga drugoga znači voditi najtežu bitku koju čovjek može voditi i nikad ne prestati sa borbom.”
E.E. Cummings

Pjesnika Edwarda Estlina Cummingsa prvi sam puta sreo u svojim dvadesetim godinama, a njegov stil i sadržaj pjesama istog su me trena oduševili. Nastavio sam ga čitati slijedećih tridesetak godina s jednakim oduševljenjem, a mnoge sam njegove pjesme čak i uglazbio. Što sam to otkrio u njegovoj poeziji da sam mu posvetio veliki dio vlastitog života? ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 26, 2016

Kreativnost i ludilo – genij Vincenta van Gogha

“Uložio sam svoje srce i dušu u umjetnost, izgubio svoj um u procesu…”
Vincent van Gogh

Zašto su genijalnost i ludilo tako često povezani, tako često dolaze skupa? Zašto je kreativnost nerijetko povezana s gubitkom razuma? Koliki su filozofi, znanstvenici, a posebno umjetnici svoj genij platili gubitkom razuma?
U sljedećem tekstu pokušat ću dati svoje tumačenje kreativnosti kao – bivanja van duha vremena. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

Umjetnost kao iscjeljenje – Frida Kahlo

Što je naš najveći strah, čega se najviše bojimo, je li to smrt, bolest, starost ili možda samoća, odbacivanje, poniženje?
Ima li svatko svoj vlastiti osobni užas ili postoji jedan strah zajednički svim ljudima?
Ja vjerujem kako je najveći strah kojeg možemo doživjeti – gubitak ljudskosti!
Gubitak ljudskosti onaj je zajednički strah, zajednički nazivnik, koji povezuje sve ljude svih vremena, na svim kontinentima. Od svojih početaka, ljudski rod koristi iste ili slične načine kako bi ostvario i zadržao ljudskost, čovječnost, te se zaštitio od pada u svijet nežive tvari. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
studeni 23, 2016

O tjeskobi – Čega se boji Virginia Woolf?

“Nema sumnje – mi ne pišemo rukama već čitavim tijelom! Živac koji upravlja perom potječe iz svakog vlakna naše osobnosti, prolazi srcem, probija jetru…”
Virginia Woolf

Strah

Tko ne poznaje taj užasni osjećaj što zaustavlja dah, ledi krv i tijelo kida na komade? Tko od nas ne poznaje tjeskobu, kad se misli okreću od svijeta i pužu natrag u naš um? Tih bi sati učinili sve da užas prestane. Prekinuli bi i vlastiti život samo da izađemo iz pakla tjeskobe. I od vlastite smrti postoji veći strah!
Čega se najviše bojimo? ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Zen budizam i psihoanaliza

Iako potekli iz različitih dijelova svijeta, iz različitih epoha, zen budizam i psihoanaliza svog učenika vode istom cilju – doživljaju sebe kao cjelovitog ljudskog bića koje živi među drugim ljudskim bićima! Postati čovječan, to je pravi smisao zena! Treba li uopće spomenuti kako u zenu nema ničega mističnog, ničega magičnog, nema “viših” stanja svijesti, nema reinkarnacije, nema karme, nema ničega što nije svakodnevni život.  Ali je taj svakodnevni život zaista – Život! ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
studeni 17, 2016

Ljubav u doba znanosti

ljubav

Može li ljubav preživjeti u vrijeme znanosti i tehnologije?

Svatko ima svoje osobno određenje ljubavi, no uglavnom govorimo o osjećaju koji povezuje intimnost i mudrost.
U psihologiji sebstva ljubav odgovara pojmu – pounutrenje, što znači da smo sa voljenom osobom negdje “unutra”, u jednom zajedničkom intimnom prostoru. Taj je zajednički, intimni, prostor, zapravo naša kuća, naš pravi dom, a povratak kući naš je životni zadatak. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
  • 1
  • 2