All posts by: Vladimir Nemet

About Vladimir Nemet

lipanj 16, 2018

Borderline poremećaj – dekonstrukcija i pounutrenje

 

 

 

 

“Uloga je majke pružiti djetetu iluziju savršenstva bez koje dekonstrukcija i razočaranje nisu mogući… ”
Donald Winnicott

Granični poremećaj, borderline, možemo tumačiti znanstveno, epistemološki, no možemo ga i doživjeti fenomenološki jer svi znamo iskustva praznine, očaja, raspada, traumatskog razočaranja u svijet i bliske osobe. Ideja da neki ljudi ” imaju” tu “bolest” koju možemo mjeriti samo je još jedan pokušaj racionalizacije, reifikacije i redukcije kojom nastojimo zadržati iluziju objektivnosti i nadzora nad svijetom. Zato treba naglasiti da je borderline, kako to kaže R. D. Laing samo “logična obrana od nerazumnog svijeta”.

Ako je prije stotinu godina, u vrijeme procvata Freudove psihoanalize, temeljni psihološki problem bila neuroza, danas je to granični poremećaj – borderline. Neuroz… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
travanj 27, 2018

Kraftwerk – ljubav u doba znanosti

 

 

 

 

Ako smo nekada nastojali živjeti s prirodom, prilagoditi se i prihvatiti ograničenja koja postavlja svijet, moderno doba nastoji prirodu promijeniti i upotrijebiti za svoje ciljeve. Svako ograničenje treba nestati. Ograničenja koja svijet stavlja pred nas su prostor i vrijeme, jedina zapreka fantaziji prenatalnog jedinstva. Ukinuti svako ograničenje, pobijediti vrijeme i prostor, smisao je modernog doba i tehnologije. Tehnologija stoga nastoji ukinuti vrijeme i prostor kako ništa ne bi zaustavilo fantaziju jedinstva, tu temeljnu fantaziju s kojom dolazimo na svijet – Mi smo jedno! Tako će apsolutna brzina, apsolutna energija i apsolutno znanje smanjiti udaljenost koja nas ograničava i dijeli. Onog trenutka kada udaljenost nestane, vjeruje tehnologija, svi ćemo biti jedno.

Glavni je motiv progresa smanjiti bolnu napetost koja je uvijek posljedica udaljenosti, rastanka i gub… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
travanj 13, 2018

Wilhelm Reich – redukcija, reifikacija, racionalizacija

 

 

 

Autor ovog teksta još se uvijek može prisjetiti s kakvim je oduševljenjem otkrio Wilhelma Reicha i njegovu teoriju seksualne energije – Orgona! Bilo je to prije tridesetak godina, u vrijeme prije Interneta, kada je takva knjiga značila bogatstvo. Baš kao i Tesla i Jung, i Reich je posjedovao onu auru karizme koja u oku promatrača pokreće ideale. Posebno one arhaične ideale koje u drugom vide nešto više od ljudskog, biće s posebnim moćima i nadljudskom mudrosti.

Kasnije, dolaskom interneta i boljim uvidom u svijet psihologije i svijet Wilhelma Reicha, uslijedilo je razočaranje. Tužna spoznaja kako se Reichova teorija ne temelji na božanskom uvidu u strukturu vremena i prostora, već na njegovom nesretnom djetinjstvu i neriješenim sukobima koje nikada nije osvijestio. Unatoč tome, razočaranje u Reicha nije uništilo njegovu ljudskost. Nestala je ona božanska, nadljudska idealizaci… Nastavak teksta...

Psihobiografija
travanj 6, 2018

Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja

 

 

 

Obično kažemo kako autentičnu cjelovitost postižemo isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Život je “bivanje s drugima”, Heideggerov – Mitsein. No i bez drugih možemo zadržati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije. Kao što već znamo, psihologija osobnosti razlikuje dvije grupe obrana ili kompenzacija kojima se čovjek štiti od raspada ili fragmentacije. To su – ambicije i ideali, koji su redovita tema naših razgovora.

Prošli puta govorili smo o ambicijama. Rekli smo kako u nedostatku empatije i zajedništva, prostora u kojem bi svoje osjećaje nesmetano dijelio, čovjek svoja iskustva organizira u smislenu cjelinu kroz fantaziju – Ja sam sve! Ta se fantazija može izraziti i – Ja sam savršena cjelina, a ti si dio mene! Rekli smo i kako ta organizacija iskustva strukturira naš ego i naše … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 30, 2018

Narcizam, život u ogledalu

 

 

 

 

 

Narcizam je pojam sve prisutniji u svakodnevnom govoru.
Za “narcisa” obično kažemo kako je opsjednut sobom, svojim izgledom, svojim nastupom, kako je nesposoban uživjeti se u svijet druge osobe. On je “centar svijeta”.

Narcizam je u svakodnevni govor ušao knjigom “Nacistička kultura” američkog povjesničara Christophera Lascha, 1979. godine. U knjizi autor opisuje stanje američkog društva koje tone u unutrašnji svijet obuzetosti sobom. Po Laschu, prosječni Amerikanac više nije sposoban uživjeti se u svijet drugog čovjeka, nije više u stanju održavati bliske i smislene odnose s drugim ljudima. Po njegovim riječima, “bavljenje sobom” i “rad na sebi” istisnuo je sve druge oblike socijalnog života. Posljedica je stanje posvemašnje izolacije od svijeta, glavni uzrok depresije, socijalne fobije, straho… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 24, 2018

Članstvo

Članom Udruge za psihologiju osobnosti “Heinz Kohut” može postati svaka punoljetna osoba koju zanima svijet psihologije, filozofije, umjetnosti i znanosti.

Član Udruge ima pravo sudjelovanja na našim predavanjima petkom, našim radionicama i tečajevima, pravo sudjelovanja na našem Forumu gdje može pitati sve što ga zanima, a dostupni su mu i svi tekstovi s naše stranice.
Mjesečna članarina u našoj Udruzi je 100 kuna mjesečno.

Sve pitanja možete postaviti na: empatija@vip.hr… Nastavak teksta...

Članstvo
ožujak 23, 2018

Otrovni sram

 

 

 

 

 

Sram je taj neugodan osjećaj koji nas priječi da ostvarimo svoje ambicije i snove. Između nas i naših želja, svega što bismo htjeli i mogli, redovito se postavi zid srama. Pitamo se, koliko toga bismo mogli učiniti da živimo slobodno, bez srama? Svaki javni nastup, izlaganje pogledu drugog, čak i običan izlazak iz stana često prati intenzivni sram. Socijalna fobija koja zatvara ljude unutar četiri zida jedan je oblik srama. Sram nas odvaja od svijeta, zbog njega smo tako usamljeni, daleko od svijeta.

Drugačiji je osjećaj krivnje. Krivnja uključuje svijest o drugoj osobi i savjest koja nalaže da drugoj osobi pomognemo. Ako sram razdvaja ljude, vjerujemo kako nas odgovornost i savjest vraća spoznaji o postojanju Drugog.

Kako se osloboditi srama? Uvjereni smo kako osjećaj odgovornosti za druge, odnosno ljudska savjest, daje dokaz o postojanju Drugoga koji može izliječiti i najve… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 16, 2018

Carl Jung, sjena i arhetip

 

 

 

 

Ako nas je ikada probudila noćna mora, monstrum ispod kreveta od kojeg nema bijega, tada smo se sigurno upitali – tko je to u meni, u mom nesvjesnom, u mojoj sjeni? Kako je taj monstrum ušao u mene, kako ga se riješiti?

To čudovište koje živi na “tamnoj strani mjeseca”, u sjeni, Carl Jung nazvao je arhetipom. Bojimo ga se i bježimo od njega, kaže Jung, no ipak je arhetip glavni izvor snage i kreativnosti. Njegova Analitička psihologija, baš kao i sva psihoterapija posljednjih stotinu godina, nastoji osvijetliti nesvjesno, osloboditi snage koje se tamo kriju.

U sljedećem tekstu govorimo o sličnostima i razlikama između moderne psihoterapije i one suvremene, postmoderne. Psihologija osobnosti i intersubjektivna psihologija slažu se s Jungom kako je važno pokrenuti i osvijestiti sjenu i arhetip. Međutim, uzroci postanka sjene i arhetipa razlikuju se, baš kao i tehnike psi… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 9, 2018

Ubuntu filozofija – lijek za svaki dualizam

 

 

 

“Južna Afrika darovala je svijetu najveće blago – Ubuntu. To je spoznaja kako smo svi povezani putevima nevidljivim ljudskom oku, kako postoji zajedništvo ljudskog roda, kako ostvarujemo sebe i druge kroz našu brigu prema drugima…”
Barack Obama

Afrička filozofija i filozofija zapada u svojoj su potrazi za istinom došli do različitih odgovora. Istina zapada u svemu se razlikuje od istine Afrike. Odgovor na vječno egzistencijalno pitanje – Tko sam ja, gdje se mogu pronaći?, za zapadnjaka i za Afrikanca nije isti.
Zapadnjak istinu traži u sebi, spoznaje sebe, radi na sebi. On vjeruje kako je istina skrivena negdje u dubini njegovog nesvjesnog i vjeruje kako će problemi nestati kada jednom osvijesti svoju podsvijest.Afrikanac ne traži istinu već zajedništvo. On traži iskreni odnos, drugu osobu s kojom će dijeliti svoju sreću i probleme. On ne vjeruje kako je istin… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
ožujak 3, 2018

Carl Gustav Jung – djetinjstvo

 

 

 

Carl Gustav Jung iz perspektive psihologije sebstva

Može li se znanstvena teorija odvojiti od osobnosti znanstvenika koji ju je stvorio, od konteksta u kojem je živio? Drugim riječima, može li se psihologija Carla Gustava Junga promatrati odvojenom od njegovog djetinjstva? Psihologija sebstva tvrdi kako svatko živi u ljudskom kontekstu, svi smo određeni mrežom odnosa s drugim ljudskim bićima. Bliskost s drugim čovjekom drži nas na okupu, čuva od raspada. Što kad intimnosti nema, što nas tada drži na okupu, čuva od raspada? Za mnoge je ljude bliskost nedostižni ideal, intimnost s drugim čovjekom nikada nisu doživjeli. Ipak, i oni posjeduju osobnost koja istrajava u vremenu i prostoru. Ljudska psiha nevjerojatno je domišljata, može pronaći smisao u situacijama gdje ga možda nema i tako preživjeti.

Dijete lišeno ljubavi i pažnje ne umire, ono stvara svoj svijet, svijet mašte, i tamo č… Nastavak teksta...

Psihobiografija
ožujak 2, 2018

Logoterapija i psihoanaliza – Viktor Frankl

 

 

 

 

Postoji izreka – Što me ne ubije, to me ojača!

Međutim, svi znamo ljude koji su prošli užase rata, zlostavljanja i zapuštanja, koji su doživjeli kako je čitav svijet protiv njih. Te su užase oni preživjeli, ti su ljudi još uvijek među nama, ali njihov je život sada bez smisla. Da se zaštite od užasnih razočaranja, od posvemašnjeg gubitka smisla i povjerenja u svijet, oni su smisao i povjerenje odbacili. Sada žive na drugačijoj razini postojanja, ne posve ljudskoj. Cilj je psihoterapije pomoći tim ljudima ponovo osjetiti smisao života, u cijelosti vratiti doživljaj ljudskosti. Stoga psihoterapija i filozofija nastoje odrediti temeljne ljudske potrebe, odgovoriti na pitanje – Koja to kvaliteta čini čovjeka, u kojim prilikama ona nestaje i što učiniti da se vrati?

Filozofe i terapeute koji se time bave možemo podijeliti u dvije grupe:
– One koji vjeruju kako se r… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 23, 2018

Franz Kafka – tjeskoba kao temeljno raspoloženje

 

 

 

Mnogi dvadeseto stoljeće nazivaju stoljećem Franza Kafke. Njegove riječi vjerno oslikavaju sudbinu modernog čovjeka, bačenost u hladni i neempatični svijet tjeskobe, socijalne fobije i smrtnog straha, gdje nitko ne zna čega se zapravo boji. Hoće li nam naše, dvadeset i prvo stoljeće, dati odgovore, otkriti izvore straha? Što nas to straši da bježimo iz napučenih gradova kako bi se osamili negdje u planini gdje je hladno i surovo, ali nema ljudi. U svijetu Franza Kafke borave ljudi, ali osjećamo kako bi bilo bolje da ih nema.

U sljedećem tekstu nastojimo objasniti uzroke i posljedice tjeskobe i anksioznosti inspirirane djelom njemačko-češkog književnika Franza Kafke. Život je svakog od nas prožet strahom, tjeskobom, depresijom, ali nitko kao Kafka svoje osjećaje nije tako vješto verbalizirao i stavio na papir. Svojim nam djelima on pomaže da vlastitu tjeskobu, depresiju i strah razu… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
veljača 10, 2018

Winnicott i Heidegger o destrukciji

 

 

 

Psihoanaliza s tradicijom od stotinu godina može u malom ilustrirati razvoj moderne filozofije koja traje gotovo pola tisućljeća. Razvoj moderne filozofije od sedamnaestog stoljeća do danas vidimo u njenom kretanju od vještine spoznavanja, epistemologije, prema vještini bivanja, ontologiji. Put filozofije od Descartesa do Heideggera, sličan je putu psihoanalize od Freudove teorije odvojenih, izoliranih nagona do Kohutove teorije o zajedništvu subjekta i objekta, intersubjektivnom polju. Na tom putu od izoliranih nagona prema intersubjektivnosti gotovo pola stoljeća psihoanalize ispunjeno je tzv. teorijom objektnih odnosa. Vjerujemo kako teorija objektnih odnosa odgovara onome što nazivamo “skandalom filozofije”.

Krajem osamnaestog stoljeća filozof Immanuel Kant kaže – Pravi je skandal da nakon nekoliko tisuća godina filozofije još uvijek ne možemo dok… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 2, 2018

Praktična filozofija i psihoterapija

 

 

 

 

Može li filozofija riješiti naše probleme?

Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za praktičnom filozofijom koja će afirmirati osjećaje i raspoloženje veća je danas nego u antičkoj Grčkoj. Kao što kaže Erich Fromm – Ako je nekada postojala opasnost da čovjek ne postane rob, danas postoji opasnost da čovjek ne postane robot.

Tako je u ljeto 1923. godine Martin Heidegger na sveučilištu u Marburgu održao seminar o Phronesis, praktičnoj filozofiji. Na seminaru je He… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 19, 2018

Trenuci susreta – trenuci promjene

 

 

 

 

Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja?

Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tako razlikuje više stanja i situacija koje prolaze klijent i terapeut u svom zajedničkom radu i druženju. To su zajedničko bivanje i usmjerenost (Moving Along) te trenuci prisutnosti (Now Moments).

Pored toga, Grupa tvrdi kako trenutke prisutnosti ne određuje naše kognitivno znanje o drugoj osobnosti već naša senzorno-motorna vještina bivanja s drugom osobom. Za prijateljstvo je potreb… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
siječanj 12, 2018

Rodni identitet u vremenu krize

 

 

 

 

 

Veoma je jednostavno odgovoriti na pitanje – Što je čovjek? Ne postoji stanica, molekula, atom našeg tijela kojeg znanost već nije proučila, analizirala. O tome što je čovjek znamo sve! Mnogo je teže odgovoriti na pitanje – Tko je čovjek? Još uvijek ne postoji znanstvena metoda koja bi analizirala izvor i smisao života, otkrila tajno mjesto u mozgu gdje se skriva duša.

Odgovor na pitanje – Tko je čovjek? ne smije doći izvana, jer nitko ne može govoriti u moje ime, nitko ne može znati moje vlastito iskustvo života, moj doživljaj bivanja u svijetu. Odgovor ne smije doći iznutra jer bez svijeta, bez drugih ljudi moje postojanje gubi smisao, ja živim samo u svijetu.

Vjerujemo kako je filozofija Martina Heideggera i psihoanaliza Heinza Kohuta, do sada barem, ponudila najbolji odgovor: Čovjek je bivanje s drugima – Mitsein! To potvrđuje Kohut svojim riječima… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 29, 2017

Heinz Kohut i Martin Heidegger – Selfobjekt kao Dasein

 

 

Psihologija osobnosti psihoanalitičara Heinza Kohuta, označila je konačni odmak od Freudove psihoanalize i povratak filozofskom tumačenju čovjeka i života. Suvremena psihoanaliza čovjeka više ne tumači biološki, anatomski, kognitivno, zapravo više ga uopće i ne tumači već ga – doživljava. Taj pomak od kognitivnog prema doživljajnom, od epistemološkog prema ontološkom, od neutralnog prema angažiranom, posljedica je nove psihoanalitičke paradigme Heinza Kohuta.

Korištenjem pojma “selfobjekt” Kohut prekida tradiciju dualizma u psihoterapiji, baš kao što filozof Martin Heidegger korištenjem pojma “Dasein” prekida tradiciju metafizičke podjele svijeta na subjekte i objekte. Po Kohutu i Heideggeru u početku svega, psihoterapije ili stvaranja svijeta, nalazi se odnos, izvorno zrcaljenje ili primordijalni dijalog kojeg se ne smije i ne mož… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 22, 2017

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

 

 

 

 

“Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…”
Ronald Laing

 

Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više od lijeka, nešto više od biologije i kemije.
Kao što već znamo, jedini je lijek za psihičke probleme – empatija, slušanje bez predrasuda.

Ronald Laing jedan je od prvih psihijatara koji se razočarao u medicinski model tumačenja psihoze, onaj po kojem je psihoza “u glavi”, i prihvatio onaj filozofski, fenomenološko-egzistencijalistički, po kojem je psihoza “u svij… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 15, 2017

Tao i Dasein – Lao Tzu i Martin Heidegger

 

 

 

“Tao je rodio jedno.
Jedno je rodilo dvoje.
Dvoje je rodilo troje.
A troje je rodilo deset tisuća stvari…”
Lao Tzu

Kao jedna od prvih filozofija svijeta, taoizam se od drugih razlikuje po tome što ne odgaja, ne savjetuje i ne moralizira. Temeljno je načelo taoizma – usklađenost sa svijetom kroz svakodnevni život!

Kroz usklađenost sa svijetom otvara se prolaz u novu dimenziju života, u – Tao. Tao je prostor izvan dualnosti i binarnih suprotnosti, prostor slobodan od svake metafizike i hijerarhije. Tao je počelo svih stvari, onih živih kao i onih neživih. Drugi naziv za Tao može biti i – bitak.

Gotovo tri tisuće godina poslije Lao Tzua, na suprotnoj strani zemljine kugle drugi se filozof zainteresirao za pitanje bitka. To je njemački filozof Martin Heidegger. Sličnosti između filozofija Lao Tzua i Heideggera tolike su da mnogi misle kako je Heidegger inspiraciju z… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
prosinac 8, 2017

Dekonstrukcija i depresija – Martin Heidegger

 

 

 

Depresiju svatko doživljava na svoj način, a ipak svi znamo o čemu se radi. Svi poznajemo to neugodno stanje kada nas svijet pregazi, kada nas svladaju oni Drugi. Od Drugih se, od svijeta, tada skrivamo u kući ispod pokrivača ili na nekom drugom sigurnom mjestu. Čekamo da se snaga vrati, da se prestanemo skrivati i opet krenemo u svijet. Na žalost, znamo ljude kojima se snaga nikada ne vrati. Oni vječno borave u prostorima sumraka i tame, štite se tako od okrutnog svijeta koji zaista i nema dovoljno empatije za sve ljude.

Depresiju možemo odrediti fenomenološki kao doživljaj odvojenosti od svijeta, kao iskustvo bivanja u vlastitom zatvorenom svemiru u koji ne prodire ništa, ni stvari ni ljudi. Vanjski nam je svijet tada posve beznačajan, ne postoji. Pored toga, depresivna se osoba osjeća bespomoćno kao da ne može ništa učiniti, njene se mogućnosti za akciju smanjuju. Na kraju, vrijeme i prostor post… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 30, 2017

Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk

 

 

 

Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes!

Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!”
Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je neustrašiv, ubija desetke, stotine, tisuće vojnika! Snagu mu daje ponos, srdžba ga odvaja od robova, slugu i gomile koja ponosa nema. Ponos, to svjetlo bogova, daje Ahileju takvu snagu i moć da se okreće i protiv bogova samih. Takvog osvajača Grčka više neće vidjeti.

Tih dana filozof Platon ponire u dubine ljudske duše, nastoji otkriti što je pokreće. Ljudsku dušu, kaže Platon, čine tri dijela: Logos – središte razuma i mudrosti, Eros – središte gladi i žudnje, i Thymos – središte ponosa i srdžbe. Ljudska je duša cjelovita kada je u ravnoteži tih t… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 23, 2017

Između subjekta i objekta – Julia Kristeva

 

“Kad žena ima krvarenje, izljev krvi iz svoga tijela, neka ostane u svojoj nečistoći sedam dana; tko se god nje dotakne neka je nečist do večeri. Tko se dotakne njezine posteljine neka opere svoju odjeću, u vodi se okupa i do večeri ostane nečistim. Svaka postelja na koju on legne neka je nečista…”
Stari zavjet

Razlika je između starog i modernog društva u tome što moderni čovjek može prepoznati svoje osjećaje, svoje afekte, i tako biti svjestan vlastite subjektivnosti. Subjektivnost nije postojala za ljude starog doba, subjektivno i objektivno nisu razlikovali. Nisu ih vodili osjećaji ni stavovi, njihovo je ponašanje nadzirao nepogrešivi Zakon i Red. Sram i gađenje prema svemu drugom i drugačijem tada nisu bili predmet razgovora niti su ikada dovedeni u pitanje. Stari zavjet kada govori o krvarenju ne spominje strah, sram i gađenje kao česte ljudske osjećaje u blizini krvi. Ljudi tog … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 17, 2017

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

 

 

 

Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih.

Psihoanalitička teorija iz koje izranja Bracha Ettinger pripada onom pravcu društvenih znanosti koje nazivamo modernizam, što znači da su određene potragom za smislom skrivenim iza znakova. Smisao, realnost, nije više odmah spoznatljiva i očigledna, jasno dana kao u ranijim vremenima, već je treba tražiti znanstvenim ili filozofskim metodama. Možda analizom teksta, ako mislimo da je realnost skrivena u jeziku. Ukratko, modernizam vj… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 10, 2017

Dekonstrukcija i prijateljstvo – Jacques Derrida

 

 

“To have a friend: to keep him. To follow him with your eyes. Still to see him when he is no longer there and to try to know, listen to, or read him when you know that you will see him no longer—and that is to cry….”
Jacques Derrida

 

Svatko žudi za tumačenjem, ali ga se istovremeno i užasava. Tumačenje može biti i zlonamjerno, ono nas može stvoriti, ali može nas i uništiti. Francuski filozof Jacques Derrida govori o književnosti i tumačenju književnog djela, ali jednako tako govori u o prijateljstvu i tumačenju ljudskih odnosa. Psihoanaliza i filozofija slažu se u jednom – tumačenje je neizbježno, mi trebamo drugu osobu da nas vidi, da nas odredi, da nas protumači. No doživljaj drugog čovjeka ne dolazi s rođenjem. Trebaju proći i godine da dijete otkrije kako osim njega u svemiru postoji još jedno živo biće, jedan drugi um i tijelo. Trebaju godine da se otkrije Drugi!
Razvoj dj… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

 

 

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika.

Tako se hermeneutika, od grčke riječi “hermeneia”, što znači tumačenje, može odrediti kao vještina tumačenja. U svom se početku hermeneutika koristila za tumačenje biblijskih tekstova, trebala je poslužiti kao ključ kojim se razumije božja riječ. U dvade… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 20, 2017

Egzistencijalizam u psihoterapiji

 

 

 

“Znanost i tehnologija mogu sve, svaku udaljenost u prostoru i vremenu čine manjom. No one još uvijek ne mogu stvoriti bliskost jer i najmanja moguća udaljenost još uvijek nije bliskost.”
Martin Heidegger

 

Filozofiju mnogi vide kao misaonu, apstraktnu aktivnost, udaljenu od svakodnevnog života i živih ljudi. Neki misle kako nema praktične primjene, kako nema sposobnost mijenjati ljudski život. Zar filozofija zaista mora biti odvojena od tijela, osjećaja i ljudskih odnosa?
Mi zaista i poznajemo grane filozofije koje proučavaju apstraktne ideje i stoga su veoma udaljene od stvarnog iskustva i doživljaja. Takve su npr. analitička filozofija i filozofija uma koje ne mijenjaju život običnog čovjeka.

Srećom, znamo i filozofiju koja se bavi svakodnevnim životom i može promijeniti kvalitetu života. To je tzv. kontinentalna filozofija, pri čemu uglavnom mislimo na ̵… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
listopad 6, 2017

Afektivna intencionalnost

 

 

 

 

“Čovjek mora ostaviti nešto za sobom, govorio je moj djed. Možda dijete, možda knjigu ili sliku, možda kuću ili barem zid, može i par cipela. Ili zeleni vrt za sobom. Nešto što je tvoja ruka dotakla na pravi način kako bi tvoja duša imala gdje otići kada umreš, i kada ljudi gledaju taj cvijet ili stablo oni vide tebe, ti si tamo u cvijetu, u stablu.
Nije važno što radiš, govorio je moj djed, sve dok mijenjaš svijet oko sebe tako da to nije isti svijet prije i poslije što si ga dodirnuo svojim rukama. Razlika između čovjeka koji kosi travu i vrtlara jest u dodiru, čovjek koji kosi travu kao da i nije bio u vrtu, vrtlar ostaje u vrtu zauvijek…”
Ray Bradbury

“Biti znači biti viđen…”
Biskup George Berkeley

Svi već znamo kako fenomenologija, egzistencijalizam, suvremena psihologija i psihoanaliza u centar svega, u sami izvor vremena i prostora, u centar svemira… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
rujan 27, 2017

Tečaj fenomenološko-egzistencijalističke psihologije

 

 

Udruga za psihologiju osobnosti iz Zagreba počinje s tečajem fenomenološko-egzistencijalističke psihologije.

Možda se pitate što se to krije iza riječi fenomenologija i egzistencijalizam, može li se običan čovjek snaći u svemu tome?
Svakako! Iza tih složenih filozofskih pojmova kriju se jednostavne stvari koje opisuju život svakoga od nas:
Fenomenologija govori o tome kako doživjeti svijet i prirodu oko sebe na pravi način, izravno. Drugim riječima, to je vještina bivanja ovdje i sada, vještina doživljavanja svijeta bez predrasuda, “sa izvora”.
Egzistencijalizam govori o autentičnosti, odnosno, što trebamo učiniti kako bi živjeli vlastiti, autentični život, slobodni od tuđih utjecaja. To je vještina bivanja slobodnim od tuđeg mišljenja i tuđe procjene, vještina prihvaćanja vlastitih misli i osjećaja bez potiskivanja ili poricanja bilo kojeg dijela vlasNastavak teksta...

O nama
rujan 22, 2017

Tjeskoba, anksioznost, briga…

 

 

 

 

Tko se od nas može sjetiti vremena bez briga, vremena kada smo posljednji puta bili bezbrižni? Kada smo živjeli u sadašnjem trenutku, ne razmišljajući o svim mračnim stvarima koje se mogu dogoditi sutra. Stvarno, život svakoga od nas označen je brigama. Brige su strah od budućnosti, neugodan osjećaj da ne znamo što nas u životu očekuje, strah da svojim životom ne možemo upravljati niti nadzirati.

Pitamo se, jesu li naše brige opravdane, čeka li nas zaista užasan kraj, propast kakvu ne možemo ni zamisliti? Ili se kraj može nekako izbjeći, zaobići?
Drugim riječima, možemo li izbjeći brige i strah, ili su one dio našeg života, od djetinjstva do smrti? Filozofi i psihoanalitičari s kraja dvadesetog, i početka dvadeset i prvog stoljeća, složili bi se u jednom – sve nas čeka skori kraj, neizbježna katastrofa, ali ono što možemo izbjeći su – brige i strah!

Oni se tako … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 30, 2017

Što je psihologija osobnosti?

 

 

 

 

Temelji psihologije osobnosti

Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanje, kako će odrediti što je to “normalno”, a što “bolesno”, odnosno “patološko” u čovjeku.

Možemo reći kako je taj znanstveni pozitivizam upravo ono što određuje moderno doba. Međutim, razvoj filozofije s jedne strane i suvremene fizike s druge, označio je kraj moderne epohe. Druga je polovica dvadesetog stoljeća početak postmodernizma. Filo… Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

 

 

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvijek bila prostor u kojem obitavaju bolni osjećaji i afekti. Ona je prostor u kojem se oni dijele da svijetom.
Takav prostor, dom za bolne osjećaje, jest i glazba.

U sljedećem tekstu govorim o glazbi općenito, o psiho… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

 

 

psihoterapija

 

 

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama.

U psihoterapiji se ponavljala ista situacija. Sanja nije imala što za reći, nije mogla naći temu za razgovor. Djelovala je depresivno, bez tračka vitalnosti. Njen je terapeut naposljetku počeo s pitanjima o svakodnevnim stvarima, kako je njena sestra?, je li razgovarala sa svojom majkom?, kako je njen pas, je li ga prošetala danas? Na kraju je priznala da psa šeće veoma rijetko jer ne voli iz… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
srpanj 14, 2017

Amae – japanska čežnja za stapanjem

 

psihoterapija

 

Brojne su sličnosti i razlike među zapadnom i istočnom kulturom. Kultura Japana posjeduje običaje koje mi zapadnjaci često ne možemo razumjeti. Mnogo je japanskih riječi koje ne možemo prenijeti u našu kulturu, za njih ne postoji odgovarajući pojam.
Takva je i japanska riječ – Amae.

Amae možemo odrediti kao čežnju za stapanjem, želju da postanemo dijelom nekog većeg od nas samih, tko će se za nas brinuti i tješiti nas u trenucima krize.
Japanski psihoanalitičar Takeo Doi tvrdi kako je baš Amae ta temeljna razlika između Japana i zapada. Stvarno, kad bolje pogledamo, odgoj djece na zapadu usmjeren je prema razvoju autonomije, borbenosti i ambicija. U Japanu, baš obratno, za djecu se vjeruje kako posjeduju potrebu za stapanjem i bliskosti, i roditelj im to i daje. Mnogo je aktivnosti koje djeca u Japanu mogu samostalno obavljati, baš kao i njihovi vršnjaci na zapadu, ali to ipak za njih čine nji… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
srpanj 7, 2017

Česte pogreške u odgoju

 

 

 

Zadatak je roditelja stvoriti optimalne uvjete za odrastanje, pomalo uključiti svoje dijete u svijet odraslih. Ta se polagana transformacija djeteta u odraslog čovjeka, zamjena jednog svijeta odnosa, jedne razine organizacije iskustva drugom, stabilnijom razinom, naziva – odgoj.

Odgoj je proces u kojem dijete pomalo stječe spoznaju o vječnom konfliktu između njega i roditelja, između čovjeka i svijeta, koji se može izraziti riječima – Ti i ja nismo jedno, ali ne mogu bez tebe! Spoznaja tog unutarnjeg konflikta uvijek stvara intenzivne afekte tuge i ljutnje pa možemo reći kako je odrastanje dugotrajan proces u kojem dijete pomalo prepoznaje i prihvaća vlastite bolne osjećaje. Zadatak roditelja je, prema tome, prepoznati u svom djetetu intenzivne afekte tuge i ljutnje, te mu pomoći da te afekte sadržava, bez pokušaja da ih zabrani, potisne ili na neki drugi način odvoji od psihe … Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 31, 2017

Anoreksija i bulimija

 

 

 

Problemi prehrane, anoreksija i bulimija, ne mogu se odvojiti od problema vezanih uz doživljaj osobnosti. Anoreksija i bulimija uvijek su simptomi veće ili manje krize identiteta. Ako znamo da je identitet određen našim odnosom s drugim ljudima, tada su problemi s prehranom uvijek znak kako osoba nema kvalitetne i smislene odnose sa značajnim drugima, sa svijetom.
Drugim riječima, anoreksija i bulimija imaju svrhu kompenzirati manjak značajnih ljudi, onoga što suvremena psihologija naziva “objektima sebstva” ili “self-objektima”. Osoba koja ne može svoju osobnost organizirati kroz smislene odnose s ljudima prisiljena je kompenzirati taj nedostatak, neki puta putem hrane.

Hrana za bulimičnu ili anoreksičnu osobu postaje tako glavni organizator osobnosti. (Svaka je ovisnost, bilo o kemijskim tvarima, alkoholu i drogi, ili ovisnost o raznim ritualima poput kladi… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 24, 2017

Slobodno i prilagođeno dijete – Bernard Brandchaft

 

 

 

“U jezgri svog bića traumatizirano dijete zna da je loše. Stigmu krivnje ono nosi čitav svoj život i nema trenutka u kojem može zaboraviti na svoju patnju…”
Bernard Brandchaft

Život počinje spajanjem, ali ljudski život, ljudska svijest, počinje odvajanjem. Tek odvajanjem od majke dijete pomalo otkriva svoju osobnost, svoju inicijativu, svoje ambicije, sve ono po čemu se od majke razlikuje. Prije toga dijete je s majkom bilo spojeno, stopljeno, oni su bili jedno i bili su isti. Iako to stanje simbioze ne možemo zvati pravim životom, svjesno ili nesvjesno svi čeznemo vratiti se u to stanje.

Mnogi su psiholozi i filozofi na različite načine tumačili prirodu odnosa djeteta i roditelja.
Većinom se slažu u jednom – dijete može biti slobodno, a može biti i prilagođeno, adaptirano.

Dijete je autentično, slobodno, kada svoju osobnost organizira oko svojih afekata, osje… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 17, 2017

Urođena biseksualnost

 

psihoterapija

 

Sloboda nekog društva može se odrediti kao sposobnost prihvaćanja različitosti njegovih članova. Što je društvo slobodnije to manje njegovi članovi slijede tradiciju i društvene norme, njihov identitet ne dolazi izvana već iznutra. U slobodnom društvu pojedinac se može odrediti prema svojim sklonostima i interesima, nije prisiljen identificirati se s većinom, ne mora se po svaku cijenu prilagoditi i odustati od svog autentičnog bića.

Novorođenče na svijet ne donosi baš ništa, ono ne poznaje svoje ime, nacionalnost, vjeru, jezik, zanimanje. Napredno društvo dopustit će djetetu da samo odluči i izabere svoje interese i sklonosti. Jednako tako, dijete na svijet dolazi bez doživljaja vlastitog spolnog identiteta i spolne orijentacije. Slobodno društvo takvom djetetu pruža pravo na izbor i odluku hoće li sebe doživjeti muškarcem ili ženom, ili će ono možda i odustati od nametn… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 10, 2017

Kada počinje ljudski život?

 

psihoterapija

 

Mnogi misle kako ljudski život počinje začećem, kada spermij oplodi jajnu stanicu. Poznato je kako se ubrzo po oplodnji formiraju organi što je dovoljno da u fetusu prepoznamo pravo malo ljudsko biće. Biologija je detaljno istražila sve kemijske reakcije i sve razvojne faze kroz koje fetus prolazi. Biolozi tvrde da znaju što se s malim čovjekom događa, gotovo da znaju kako se on osjeća i što misli.

No je li to zaista tako?
Može li biologija kao prirodna znanost tumačiti doživljaj ljudskosti? Nije li fenomen čovječnosti života područje istraživanja filozofije, posebno one grane filozofije koju poznajemo kao – egzistencijalizam? Vjerujem kako nije dovoljno poznavati sve kemijske reakcije nakon oplodnje jer ljudskost je određena nečim što uopće i nema veze s kemijskim reakcijama i razvojem organa. Sumnjam kako prirodna znanost može odrediti pojmove poput svijesti i savjesti, a baš su t… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
ožujak 3, 2017

Ljubav i mržnja – Jessica Benjamin

 

psihoterapija

 

U svijetu intersubjektivnosti Jessica Benjamin poznata je po svojoj studiji ljudske destruktivnosti. Destruktivnost, po Benjamin, ima posebno mjesto u procesu spoznavanja drugog ljudskog bića kao posebnog centra inicijative. Bez destruktivnih fantazija dijete ne bi moglo doživjeti svoju majku drugačijom od sebe, ne bi moglo odrasti.

Razvojni psiholog Edward Tronick spominje tri faze razvoja intersubjektivnosti: fazu potpune usklađenosti, fazu nesporazuma i fazu popravka nesporazuma. Nakon potpune usklađenosti djeteta i majke, kada su majka i dijete isti i jedno, dijete pomalo otkriva da to nije uvijek tako, ono otkriva pukotine u odnosu. Pomalo uviđa kako ga majka može pratiti i razumjeti samo manji dio vremena. Stoga fantazija potpune empatije i usklađenosti ustupa mjesto brojnim i bolnim nesporazumima.

U fazi nesporazuma dijete otkriva kako je majka posve drugačije biće, s vlastitom inicijat… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
veljača 24, 2017

Dobar, loš i zao roditelj – Edward Tronick

 

psihoterapija

 

Razvojni psiholozi Edward Tronick i Colwyn Trevarthen već godinama istražuju fenomen intersubjektivnosti, zanima ih dinamika odnosa majke i djeteta.
Colwyn Trevarthen bavi se razvojem intersubjektivnosti kroz duži period, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Opazio je kako dijete od rođenja do svoje druge godine prolazi tri razine odnosa s majkom: fazu protokonverzacije licem-u-lice, fazu u kojoj se dijada majka-dijete širi na trijadni odnos majka-svijet-dijete, i fazu u kojoj dijete može doživjeti odraz svoje osobnosti u majci.

Edward Tronick također se bavi istraživanjem dinamike odnosa majke i djeteta, međutim njega zanimaju mikrointervali odnosa, intervali kraći od nekoliko minuta pa čak i manji od jedne sekunde. Primijetio je kako majka i dijete mogu u intervalu manjem od jedne minute proći tri faze odnosa. To su: faza posvemašnje usklađenosti, faza nesporazuma i faza popravka. Te tri … Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
veljača 20, 2017

Autizam – razbijena slika majčinog oka

 

Autizam

 

Često spominjemo filozofa Emmanuella Levinasa i njegovu filozofiju etike po kojoj je druga osoba od neizrecive važnosti za naš život.
Možemo reći kako je Lice Drugoga za nas važnije od vode i hrane, i bez zraka možemo nekoliko minuta, ali bez druge osobe ni sekunde.
Možemo se upitati, kada smo prvi puta upoznali Lice Drugoga, kada smo prvi puta spoznali važnost druge osobe? Ukratko, kada smo prvi puta ušli u dijalog sa svijetom?
Još do prije četvrt stoljeća vjerovanju o se da dijete prepoznaje majku tek nakon više tjedana ili čak više mjeseci po porodu.
Danas znamo kako je novorođenče svjesno majčinog lica već u prvom satu života. Ako majka pokaže jezik svojoj bebi ona će učiniti isto. Ako majka ispruži prst, beba će ispružiti svoj. Već u drugom danu poslije poroda novorođenče može razlikovati lice svoje majke od lica stranca. Može razlikovati glas svoje majke od glasa stranca. Također, novo… Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
veljača 18, 2017

Urođena intersubjektivnost – Colwyn Trevarthen

 

 

Colwyn Trevarthen u ponašanju djeteta vidi njegov pokušaj, njegovo nastojanje, da otkrije i prodre u um druge osobe. Poznata je tvrdnja filozofa Renea Descartesa – “Jedini je um kojeg mogu spoznati moj vlastiti.” Ta misao u velikoj mjeri oblikuje znanost još od sedamnaestog stoljeća pa sve do danas. I početak je psihološke i psihoanalitičke znanosti također bio pod utjecajem kartezijanske perspektive. Posve nam razumnim izgleda kako možemo znati sebe, a druge ljude već puno manje. Je li zaista tako?

Odmah po rođenju, kaže Trevarthen, glavna je i jedna motivacija djeteta ostvariti vezu sa svijetom, doživjeti drugo ljudsko biće i pokazati mu sebe. Potreba za dijalogom utisnuta je u biologiju djeteta i jednako je snažna kao i potreba za hranom i vodom. Već u prvom satu po rođenju dijete svoju majku neće doživjeti samo kao izvor hrane i sigurnosti, ne, ono je već tada doživljava kao … Nastavak teksta...

Psihologija djetinjstva
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

 

 

 

 

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

 

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke!

Prolaznici bi pozvali policiju, a Shakespeare i Držić ostali bi bez svojih bodeža koje su naslijedili još od oca. Posjedovanje hladnog oružja ušlo bi u zapisnik, a psihijatar bi spomenuo kako se radi o još jednom slučaju … Nastavak teksta...

Filozofija u psihologiji
veljača 9, 2017

Knjiga – Psihologija umjetnosti

 

psihologija umjetnosti

 

Knjiga “Psihologija umjetnosti” govori o umjetnicima dvadesetog stoljeća koji su pomicali granice svoje kreativnosti i time mijenjali društvo u kome žive. To su: Frida Kahlo, Salvador Dali, Pina Bausch, Ian Curtis, Jackson Pollock, Virginia Woolf, Charlie Chaplin, E. E. Cummings i drugi.

Kako se ljudi razlikuju po osjećajima kojih smiju ili ne smiju biti svjesni, tako se i umjetnički pravci razlikuju po osjećajima koji se mogu pokazati, podijeliti s publikom. Svako doba stvara svoju publiku, svoj umjetnički kontekst, u kojem su neki afekti društveno prihvaćeni, a neki strogo zabranjeni, nevidljivi.
Umjetnik je čovjek koji mijenja društvenu paradigmu, svjetonazor i duh vremena, time što utječe na svoju sredinu, ukazuje na postojanje nekih afekata, osjećaja, koji su prije njega bili nepoznati, skriveni negdje u dubinama nesvjesnog. Tako umjetnik osvještava društvo.
Razvoj civili… Nastavak teksta...

O nama
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

 

 

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stoljeća, cjelovitost i stabilnost nisu realni, stvarni. Stvarne pojave samo su raspad i fragmentacija. Jedina su istina kriza i kaos!

Slikarstvo tu krizu, kaos i fragmentaciju nastoji izraziti kroz kubizam, fovizam, poent… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

 

psihoterapija

 

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom?

Što je potrebno da čovjek prihvati bolnu spoznaju o vlastitoj ograničenosti u vremenu i prostoru? Stvarno, ograničen je vremenom, na kraju puta čeka ga smrt. Ograničen je prostorom, odvojen je od ljudi koje voli, s njima nikada neće biti jedno. Što je potrebno da čovjek odustane od svojih velebnih fantazija i spusti se na zemlju?

Ako je malo dijete “anđeo”, što je potrebno da se iz anđeoski… Nastavak teksta...

Psihologija umjetnosti
siječanj 20, 2017

Heidegger o ljubavi

 

ljubav i filozofija

“Zašto je ljubav toliko neusporedivo iznad svih drugih ljudskih iskustava, zašto je takav užitak, a istovremeno i takva bol? Zato što kad volimo mi postajemo voljenom osobom, a istovremeno ostajemo svoji!”
Martin Heidegger

 … Nastavak teksta...

Mudre misli
  • 1
  • 2