All posts by: Vladimir Nemet

About Vladimir Nemet

veljača 2, 2018

Praktična filozofija i psihoterapija

Može li filozofija riješiti naše probleme?

Filozofija nije samo apstraktno promišljanje, potraga za dokazom postojanja svijeta, stvari i ljudi. Granu filozofije koja nastoji riješiti probleme i smanjiti patnju nazivamo praktičnom filozofijom – Phronesis. Prema Aristotelu, Phronesis se ne temelji na razumu i razmišljanju već na iskustvu i doživljaju. Kako živimo u vremenu koje u prvi plan stavlja razum, racionalnost i empirizam, a iskustvo i doživljaj stavlja u drugi plan, potreba za praktičnom filozofijom koja će afirmirati osjećaje i raspoloženje veća je danas nego u antičkoj Grčkoj. Kao što kaže Erich Fromm – Ako je nekada postojala opasnost da čovjek ne postane rob, danas postoji opasnost da čovjek ne postane robot. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
siječanj 19, 2018

Trenuci susreta – trenuci promjene

Što stvara promjenu u psihoterapiji? Vodi li zaista “točno” tumačenje, “točna” interpretacija, “širenju ega u prostore nesvjesnog”? Ili promjenu stvara neki drugi mehanizam osim tumačenja?

Grupa za istraživanje procesa promjene iz Bostona, tvrdi kako promjenu ne stvara tumačenje i osvještavanje nesvjesnog već do promjene dolazi u “trenucima susreta” klijenta i terapeuta (Moments of Meeting). Grupa za istraživanje procesa promjene tako razlikuje više stanja i situacija koje prolaze klijent i terapeut u svom zajedničkom radu i druženju. To su zajedničko bivanje i usmjerenost (Moving Along) te trenuci prisutnosti (Now Moments). ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
siječanj 12, 2018

Rodni identitet u vremenu krize

Veoma je jednostavno odgovoriti na pitanje – Što je čovjek? Ne postoji stanica, molekula, atom našeg tijela kojeg znanost već nije proučila, analizirala. O tome što je čovjek znamo sve! Mnogo je teže odgovoriti na pitanje – Tko je čovjek? Još uvijek ne postoji znanstvena metoda koja bi analizirala izvor i smisao života, otkrila tajno mjesto u mozgu gdje se skriva duša. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
prosinac 29, 2017

Heinz Kohut i Martin Heidegger – Selfobjekt kao Dasein

Psihologija osobnosti psihoanalitičara Heinza Kohuta, označila je konačni odmak od Freudove psihoanalize i povratak filozofskom tumačenju čovjeka i života. Suvremena psihoanaliza čovjeka više ne tumači biološki, anatomski, kognitivno, zapravo više ga uopće i ne tumači već ga – doživljava. Taj pomak od kognitivnog prema doživljajnom, od epistemološkog prema ontološkom, od neutralnog prema angažiranom, posljedica je nove psihoanalitičke paradigme Heinza Kohuta. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
prosinac 22, 2017

R. D. Laing – Povratak u svijet ljudi

“Ludilo – posve razumna prilagodba nerazumnom svijetu…”
Ronald Laing

Moderna psihijatrija temeljena na medicinskom modelu po kojem je čovjek odvojen od svijeta i zatvoren u svoj um, u svoj mozak, nije ostvarila svoje obećanje – kako će ukinuti ljudsku patnju. Epidemija depresije i tjeskobe širi se svijetom, a patnju ne smanjuju ni ogromne količine lijekova koje industrija svakog dana proizvodi na tone. Nema sumnje, za depresiju i tjeskobu treba nešto više od lijeka, nešto više od biologije i kemije.
Kao što već znamo, jedini je lijek za psihičke probleme – empatija, slušanje bez predrasuda. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
prosinac 8, 2017

Dekonstrukcija i depresija – Martin Heidegger

Depresiju svatko doživljava na svoj način, a ipak svi znamo o čemu se radi. Svi poznajemo to neugodno stanje kada nas svijet pregazi, kada nas svladaju oni Drugi. Od Drugih se, od svijeta, tada skrivamo u kući ispod pokrivača ili na nekom drugom sigurnom mjestu. Čekamo da se snaga vrati, da se prestanemo skrivati i opet krenemo u svijet. Na žalost, znamo ljude kojima se snaga nikada ne vrati. Oni vječno borave u prostorima sumraka i tame, štite se tako od okrutnog svijeta koji zaista i nema dovoljno empatije za sve ljude. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
studeni 30, 2017

Bijes i vrijeme – Peter Sloterdijk

Sve počinje bijesom, na početku je svega – bijes!

Srdžba je riječ kojom počinje najstarije europsko književno djelo, Homerova Ilijada – “Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina!”
Ahilej, najveći antički junak, ljut je zbog nepravde i mora ju odmah ispraviti. Na bojnom polju Troje on je neustrašiv, ubija desetke, stotine, tisuće vojnika! Snagu mu daje ponos, srdžba ga odvaja od robova, slugu i gomile koja ponosa nema. Ponos, to svjetlo bogova, daje Ahileju takvu snagu i moć da se okreće i protiv bogova samih. Takvog osvajača Grčka više neće vidjeti. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
studeni 17, 2017

Matrixial povezivanje – Bracha Ettinger

Bracha Ettinger pripada onoj grupi psihoanalitičara koju se teško može razumjeti bez poznavanja osnovnih pojmova filozofije dvadesetog stoljeća, osobito fenomenologije, etike, modernizma i postmodernizma, odnosno poststrukturalizma. Nama je zanimljiva jer dekonstruira gotovo svu filozofiju i psihoanalizu dvadesetog stoljeća, a većinu poznatih filozofa i psihoanalitičara poznaje osobno. Félix Guattari i Emmanuel Levinas samo su neki od njih. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
studeni 3, 2017

Hermeneutički krug u psihoterapiji

“Onaj tko želi razumjeti drugu osobu neće to učiniti tako da je promatra s distance i neutralno. Baš suprotno, on se s drugom osobom treba povezati, treba osjećati s njom, s njom dijeliti isti svemir…”
Hans Georg Gadamer

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza doživljaj vlastitog identiteta vidi u mreži odnosa pojedinca i svijeta. Za tu mrežu odnosa, za taj splet dijaloga ovdje obično koristimo pojam – relacijski dom, intersubjektivno polje, Dasein ili Mitsein. Jedan od manje korištenih pojmova jest i – hermeneutički krug, temelj one grane filozofije koju zovemo – hermeneutika. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
listopad 20, 2017

Egzistencijalizam u psihoterapiji

“Znanost i tehnologija mogu sve, svaku udaljenost u prostoru i vremenu čine manjom. No one još uvijek ne mogu stvoriti bliskost jer i najmanja moguća udaljenost još uvijek nije bliskost.”
Martin Heidegger

Filozofiju mnogi vide kao misaonu, apstraktnu aktivnost, udaljenu od svakodnevnog života i živih ljudi. Neki misle kako nema praktične primjene, kako nema sposobnost mijenjati ljudski život. Zar filozofija zaista mora biti odvojena od tijela, osjećaja i ljudskih odnosa?
Mi zaista i poznajemo grane filozofije koje proučavaju apstraktne ideje i stoga su veoma udaljene od stvarnog iskustva i doživljaja. Takve su npr. analitička filozofija i filozofija uma koje ne mijenjaju život običnog čovjeka. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
listopad 6, 2017

Afektivna intencionalnost

“Čovjek mora ostaviti nešto za sobom, govorio je moj djed. Možda dijete, možda knjigu ili sliku, možda kuću ili barem zid, može i par cipela. Ili zeleni vrt za sobom. Nešto što je tvoja ruka dotakla na pravi način kako bi tvoja duša imala gdje otići kada umreš, i kada ljudi gledaju taj cvijet ili stablo oni vide tebe, ti si tamo u cvijetu, u stablu.
Nije važno što radiš, govorio je moj djed, sve dok mijenjaš svijet oko sebe tako da to nije isti svijet prije i poslije što si ga dodirnuo svojim rukama. Razlika između čovjeka koji kosi travu i vrtlara jest u dodiru, čovjek koji kosi travu kao da i nije bio u vrtu, vrtlar ostaje u vrtu zauvijek…”
Ray Bradbury ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
rujan 27, 2017

Tečaj fenomenološko-egzistencijalističke psihologije

Udruga za psihologiju osobnosti iz Zagreba počinje s tečajem fenomenološko-egzistencijalističke psihologije.

Možda se pitate što se to krije iza riječi fenomenologija i egzistencijalizam, može li se običan čovjek snaći u svemu tome?
Svakako! Iza tih složenih filozofskih pojmova kriju se jednostavne stvari koje opisuju život svakoga od nas:
Fenomenologija govori o tome kako doživjeti svijet i prirodu oko sebe na pravi način, izravno. Drugim riječima, to je vještina bivanja ovdje i sada, vještina doživljavanja svijeta bez predrasuda, “sa izvora”.
Egzistencijalizam govori o autentičnosti, odnosno, što trebamo učiniti kako bi živjeli vlastiti, autentični život, slobodni od tuđih utjecaja. To je vještina bivanja slobodnim od tuđeg mišljenja i tuđe procjene, vještina prihvaćanja vlastitih misli i osjećaja bez potiskivanja ili poricanja bilo kojeg dijela vlastite osobnosti. ...pročitaj više...

O nama
rujan 22, 2017

Tjeskoba, anksioznost, briga…

Tko se od nas može sjetiti vremena bez briga, vremena kada smo posljednji puta bili bezbrižni? Kada smo živjeli u sadašnjem trenutku, ne razmišljajući o svim mračnim stvarima koje se mogu dogoditi sutra. Stvarno, život svakoga od nas označen je brigama. Brige su strah od budućnosti, neugodan osjećaj da ne znamo što nas u životu očekuje, strah da svojim životom ne možemo upravljati niti nadzirati. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 30, 2017

Što je psihologija osobnosti?

Temelji psihologije osobnosti

Psihologija osobnosti (Self psychology) nastala je krajem dvadesetog stoljeća kao reakcija na do tada prevladavajuću klasičnu psihoanalizu. U čemu je glavna razlika? Freudova se psihoanaliza razvijala početkom dvadesetog stoljeća u vrijeme koje nazivamo – modernim. Freud je vjerovao kako će razvoj znanosti voditi prema boljem razumijevanju čovjeka i njegovih problema. Od znanosti se očekivalo kako će objektivno i neutralno objasniti ljudsko ponašanje, kako će odrediti što je to “normalno”, a što “bolesno”, odnosno “patološko” u čovjeku. ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
kolovoz 4, 2017

Amalia Rodrigues – Fado je tužna sudbina

“Svoje se prve lutke ne sjećam, ali se sjećam svog prvog fada!”
Amalia Rodrigues

Svaki čovjek žalovanjem raste.
Kroz bezbroj sitnih rastanaka, gubitaka, smrti, svatko od nas otkriva smisao života, otkriva kako je to biti “čovjekom među drugim ljudima”. Kada bi tuga i žalost nestali iz naših života dogodilo bi se nešto strašno, život bi izgubio smisao, drugi nam ljudi više ne bi bili važni, kao da ih i nema. Zato trenutke tugovanja treba posebno cijeniti, njegovati ih kao posebnu rijetkost, jer u našem modernom dobu tugovanje i žalovanje umiru. Na njihovo mjesto dolazi euforija, manija i drugo poricanje bolnih osjećaja.
Umjetnost je, od svog postanka do danas, uvijek bila prostor u kojem obitavaju bolni osjećaji i afekti. Ona je prostor u kojem se oni dijele da svijetom.
Takav prostor, dom za bolne osjećaje, jest i glazba. ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
srpanj 21, 2017

Alexithymia – bez riječi za osjećaje

psihoterapija

Sanja, tridesetogodišnja djevojka, upravo je izgubila svoj posao zapravo i ne znajući zašto. Po njenim riječima, nije vidjela smisla u svakodnevnom dolasku u ured, druženju s kolegama, razgovorima u kantini za vrijeme pauze i sličnim socijalnim aktivnostima. Iako okružena ljudima, tamo se osjećala usamljenom. Željela je pripadati, ali nije znala kako se to radi. Kod kuće je bilo slično. Razgovori s dugogodišnjim momkom bili su joj dosadni i površni. U vezi i nije bila zbog momka već da ne bude sama. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 31, 2017

Anoreksija i bulimija

Problemi prehrane, anoreksija i bulimija, ne mogu se odvojiti od problema vezanih uz doživljaj osobnosti. Anoreksija i bulimija uvijek su simptomi veće ili manje krize identiteta. Ako znamo da je identitet određen našim odnosom s drugim ljudima, tada su problemi s prehranom uvijek znak kako osoba nema kvalitetne i smislene odnose sa značajnim drugima, sa svijetom.
Drugim riječima, anoreksija i bulimija imaju svrhu kompenzirati manjak značajnih ljudi, onoga što suvremena psihologija naziva “objektima sebstva” ili “self-objektima”. Osoba koja ne može svoju osobnost organizirati kroz smislene odnose s ljudima prisiljena je kompenzirati taj nedostatak, neki puta putem hrane. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 24, 2017

Slobodno i prilagođeno dijete – Bernard Brandchaft

“U jezgri svog bića traumatizirano dijete zna da je loše. Stigmu krivnje ono nosi čitav svoj život i nema trenutka u kojem može zaboraviti na svoju patnju…”
Bernard Brandchaft

Život počinje spajanjem, ali ljudski život, ljudska svijest, počinje odvajanjem. Tek odvajanjem od majke dijete pomalo otkriva svoju osobnost, svoju inicijativu, svoje ambicije, sve ono po čemu se od majke razlikuje. Prije toga dijete je s majkom bilo spojeno, stopljeno, oni su bili jedno i bili su isti. Iako to stanje simbioze ne možemo zvati pravim životom, svjesno ili nesvjesno svi čeznemo vratiti se u to stanje. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 17, 2017

Urođena biseksualnost

psihoterapija

Sloboda nekog društva može se odrediti kao sposobnost prihvaćanja različitosti njegovih članova. Što je društvo slobodnije to manje njegovi članovi slijede tradiciju i društvene norme, njihov identitet ne dolazi izvana već iznutra. U slobodnom društvu pojedinac se može odrediti prema svojim sklonostima i interesima, nije prisiljen identificirati se s većinom, ne mora se po svaku cijenu prilagoditi i odustati od svog autentičnog bića. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
ožujak 10, 2017

Kada počinje ljudski život?

psihoterapija

Mnogi misle kako ljudski život počinje začećem, kada spermij oplodi jajnu stanicu. Poznato je kako se ubrzo po oplodnji formiraju organi što je dovoljno da u fetusu prepoznamo pravo malo ljudsko biće. Biologija je detaljno istražila sve kemijske reakcije i sve razvojne faze kroz koje fetus prolazi. Biolozi tvrde da znaju što se s malim čovjekom događa, gotovo da znaju kako se on osjeća i što misli. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 24, 2017

Dobar, loš i zao roditelj – Edward Tronick

psihoterapija

Razvojni psiholozi Edward Tronick i Colwyn Trevarthen već godinama istražuju fenomen intersubjektivnosti, zanima ih dinamika odnosa majke i djeteta.
Colwyn Trevarthen bavi se razvojem intersubjektivnosti kroz duži period, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Opazio je kako dijete od rođenja do svoje druge godine prolazi tri razine odnosa s majkom: fazu protokonverzacije licem-u-lice, fazu u kojoj se dijada majka-dijete širi na trijadni odnos majka-svijet-dijete, i fazu u kojoj dijete može doživjeti odraz svoje osobnosti u majci. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 20, 2017

Autizam – razbijena slika majčinog oka

Autizam

Često spominjemo filozofa Emmanuella Levinasa i njegovu filozofiju etike po kojoj je druga osoba od neizrecive važnosti za naš život.
Možemo reći kako je Lice Drugoga za nas važnije od vode i hrane, i bez zraka možemo nekoliko minuta, ali bez druge osobe ni sekunde.
Možemo se upitati, kada smo prvi puta upoznali Lice Drugoga, kada smo prvi puta spoznali važnost druge osobe? Ukratko, kada smo prvi puta ušli u dijalog sa svijetom?
Još do prije četvrt stoljeća vjerovanju o se da dijete prepoznaje majku tek nakon više tjedana ili čak više mjeseci po porodu.
Danas znamo kako je novorođenče svjesno majčinog lica već u prvom satu života. Ako majka pokaže jezik svojoj bebi ona će učiniti isto. Ako majka ispruži prst, beba će ispružiti svoj. Već u drugom danu poslije poroda novorođenče može razlikovati lice svoje majke od lica stranca. Može razlikovati glas svoje majke od glasa stranca. Također, novorođenče može razlikovati svoj glas, svoj plač, od plača drugih beba oko njega.
I uz sve to, svako novorođenče na licu svoje majke uvijek traži i prepoznaje ono najvažnije – majčino oko!
To je slamka spasa za koju se hvata svako dijete, od trenutka kada prvi puta otvori oči. Već u prvom satu po rođenju, pa sve do kraja svog života.
Kakvu to magiju krije majčino oko, da smo ga postavili za središte svog života, da više ne možemo bez njega?
A što kada ga nema?
Autizam, genetika, biološki poremećaji ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 18, 2017

Urođena intersubjektivnost – Colwyn Trevarthen

Colwyn Trevarthen u ponašanju djeteta vidi njegov pokušaj, njegovo nastojanje, da otkrije i prodre u um druge osobe. Poznata je tvrdnja filozofa Renea Descartesa – “Jedini je um kojeg mogu spoznati moj vlastiti.” Ta misao u velikoj mjeri oblikuje znanost još od sedamnaestog stoljeća pa sve do danas. I početak je psihološke i psihoanalitičke znanosti također bio pod utjecajem kartezijanske perspektive. Posve nam razumnim izgleda kako možemo znati sebe, a druge ljude već puno manje. Je li zaista tako? ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
veljača 13, 2017

Narcizam i bijes

“Jedno zamišljeno ubojstvo na dan – psihijatar iz kuće van!”
Saul Below, Herzog

Što bi rekao genijalni renesansni pisac William Shakespeare da slučajno prođe ulicama našeg grada ponedjeljkom prije podne? Vjerojatno bi se začudio toj pasivnosti na licima ljudi. Pitao bi se – Zašto tako bezvoljno, gdje je nestao život, što se čeka? Možda bi povikao – Ljudi, niste bespomoćni, učinite nešto! Jeste li živi ili mrtvi?
I naš Marin Držić, kad bi se našao u našem stoljeću, na našim ulicama, vjerojatno bi se jednako začudio. Sigurno bi upozorio – Ljudi pazite, život je kratak, ne budite tako pasivni! Sloboda nema cijene, uzmite slobodu u svoje ruke! ...pročitaj više...

Filozofija u psihologiji
veljača 9, 2017

Knjiga – Psihologija umjetnosti

psihologija umjetnosti

Knjiga “Psihologija umjetnosti” govori o umjetnicima dvadesetog stoljeća koji su pomicali granice svoje kreativnosti i time mijenjali društvo u kome žive. To su: Frida Kahlo, Salvador Dali, Pina Bausch, Ian Curtis, Jackson Pollock, Virginia Woolf, Charlie Chaplin, E. E. Cummings i drugi. ...pročitaj više...

O nama
veljača 4, 2017

U srcu tame – skladatelj György Ligeti

Do dvadesetog je stoljeća umjetnost nastojala stvoriti harmoniju, konstruirati djelić svemira u kojem je sve povezano i u odnosu. Time se pokušalo ostvariti doživljaj jedinstva i stabilnosti u nestabilnim vremenima.

Početkom dvadesetog stoljeća glazba, baš kao i drugi umjetnički mediji, sve se manje bave povezivanjem i konstrukcijom svijeta, a sve više njegovom dekonstrukcijom. Neizrecivi užasi i stradanja prvog i drugog svjetskog rata uništili su povjerenje umjetnika u lijepo, u harmoniju i jedinstvo.
Umjetnost se sada bavi tumačenjem nestabilnosti, dekonstrukcijom svih stabilnih sustava, od čovjeka do prirode. Iz perspektive moderne umjetnosti s početka dvadesetog stoljeća, cjelovitost i stabilnost nisu realni, stvarni. Stvarne pojave samo su raspad i fragmentacija. Jedina su istina kriza i kaos! ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 29, 2017

Na krilima žudnje – film Wima Wendersa

psihoterapija

Film “Na krilima žudnje” Wima Wendersa, studija je svega onoga što nas čini ljudima. Ne možemo zamisliti bolje metafore o tome kako se postaje čovjekom.

Čovjekom postaje dijete, kada iz “anđeoskih sfera” pomalo ulazi u svijet ljudi, pomalo odrasta. Čovjekom postaje osoba, žrtva traume, koja je iz svijeta ljudi grubo izbačena, i sada se iz prostora duhovnog, tamo gdje ne postoji vrijeme i prostor, pomalo vraća u svijet tjelesnog, svijet ljudskog.
Kako se postaje čovjekom? ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 20, 2017

Heidegger o ljubavi

ljubav i filozofija

“Zašto je ljubav toliko neusporedivo iznad svih drugih ljudskih iskustava, zašto je takav užitak, a istovremeno i takva bol? Zato što kad volimo mi postajemo voljenom osobom, a istovremeno ostajemo svoji!”
Martin Heidegger

Mudre misli
siječanj 16, 2017

Carl Gustav Jung

“Samo nam prihvaćanje vlastite tamne strane našeg nesvjesnog može pomoći da prepoznamo i prihvatimo tamnu stranu u drugim ljudima…”
Carl Gustav Jung

Psihobiografija
siječanj 15, 2017

Trauma i vječno vraćanje

Trauma je pukotina u tkivu vremena i prostora, iznenadni prekid u doživljaju svijeta kao cjeline.
Za žrtvu traume kažemo kako je “zaleđena” u vremenu i prostoru. Vrijeme prolazi, svijet se mijenja, ali žrtva traume ostaje ista, okamenjena. Spomenuto stanje zaleđenosti, u kojem nema promjene, sve je uvijek isto, filozof Nietzsche zove “vječno vraćanje”. To je vječni povratak u situaciju i trenutak traume, odnosno, trenutak traume nikad ne prolazi, u njemu se živi, ničega drugog i nema. ...pročitaj više...

Psihologija djetinjstva
siječanj 15, 2017

Vladimir Nemet


Psihoterapeut u Zagrebu
psihoterapija za strahove, tjeskobu, psihoterapeut za anksioznost i tjeskobu, psihoterapija anoreksije, psihoterapeuti za ovisnost

psihoterapeut

Problemi koji vas muče i brojna pitanja, vjerojatno su vas doveli na moju stranicu.

Nekoliko riječi o meni:

Kao savjetnik za različite vrste psiholoških problema, u posljednjih dvadesetak godina imao sam priliku upoznati brojne drage ljude koje su mučili problemi depresije, anksioznosti, paničnih napadaja, ovisnosti i smanjenog samopoštovanja. Ključan je bio njihov osjećaj neostvarenosti, blokade, sputane kreativnosti i općenito manjka energije. Na zajedničkom propitivanju njihovog nesvjesnog prošli smo zanimljiv put duhovnog napretka i sazrijevanja. Pritom se oslobodila velika količina potisnute energije, kreativnosti i vitalnosti. Analiza nesvjesnog je glavna metoda kojom se potisnute energije vraćaju natrag, svome izvoru. Potisnuti osjećaji vlastite vrijednosti, energije, sjaja i blještavila više se ne potiskuju pa se mogu koristiti za ostvarenje vlastitih ciljeva. ...pročitaj više...

O nama
siječanj 14, 2017

Sve tajne nesvjesnog – slikar Salvador Dali

“Sa šest godina želio sam biti kuhar. Sa sedam Napoleon. Od tog dana moje ambicije rastu i rastu…”
S. D.

Uvod – zašto nesvjesno ostaje skriveno?

Naša se predavanja održavaju već pet godina, svakog petka, i još se nije dogodilo da netko iz publike ne postavi pitanje – Zašto mislite da čovjek ne može bez drugih ljudi, svima nam je najbolje kada smo sami, čovjek si može najviše pomoći radom na sebi, ne treba postati ovisan o Drugome! ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
siječanj 7, 2017

Tijelo je prostor žudnje – Pina Bausch

Svi se rađamo s tijelom, ali nemamo svi tijelo. Svi živimo s tijelom, ali nismo svi u tijelu. Što je uopće tijelo?

“Kada prvi puta upoznam novog plesača nadam se da dobro pleše. Ali uz to je uvijek prisutno nešto novo, velika nepoznanica koju intenzivno osjećam i želim otkriti. Pokušavam biti podrškom plesaču, puštam ga da da se razvije, da pokrene to što je u njemu skriveno. Za neke plesače to ide veoma brzo, drugima trebaju godine, dok odjednom iznenada ne procvjetaju…”
Pina Bausch ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
prosinac 29, 2016

Knjiga – Mudrost empatije

empatija

U svojoj knjizi “Mudrost empatije” pišem o temeljnoj ljudskoj potrebi za prepoznavanjem i prihvaćanjem. Bez osjećaja da nas netko zaista vidi i razumije gubimo vlastiti doživljaj cjelovitosti i vitalnosti. Tada tonemo u depresiju, naše se biće raspada. Što je točno empatija, koji su simptomi njenog manjka, i gdje možemo naći empatiju, pročitajte u ovoj knjizi. ...pročitaj više...

O nama
prosinac 26, 2016

Humor u tragediji – svijet Charlie Chaplina

“Stvorili smo brzinu, ali smo se zatvorili: strojevi koji nam daju obilje ugasili su naše želje. Naše znanje napravilo nas je ciničnim, naša pamet teškim i neljubaznim. Mislimo previše i osjećamo premalo: Više od strojeva trebamo ljudskost; Više od oštroumnosti trebamo dobrotu i blagost. Bez ovih osobina, život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…”
Charlie Chaplin ...pročitaj više...

Psihologija umjetnosti
  • 1
  • 2