nav-left cat-right
cat-right
Recent Comments
  • Marta: Pozdrav svima, Zanimljiva, ali opet dosta zahtjevna tema z...
  • Magdalena Stanojcic: Spomenka, sada jos vise zelim da razumem Kohutove misli, ako...
  • Magdalena Stanojcic: Cao svima, napokon Subota! Najlepse hvala Vladimire na ovom...
  • Siniša: Prvo pitanje - pomoć sam dobio ovdje. Dugo već pratim ove st...
  • Spomenka: Cost benefit analiza pokazuje da je Analiza sebstva obavezna...
  • Vladimir Nemet: Laria, mislim da nikada nije kasno za podijeliti svoje bolne...
Random Articles
Erich Fromm “What does one person give to another? He gives of himself, of the most precious he has, he gives of his life. This does not necessarily mean that he sacrifices his life for the other – but that he gives him of that which is alive in him; he gives him of his joy, of his interest, of his understanding, of his knowledge, of his humor, of his sadness — of all expressions and manifestations of that which is...

6. Preobražujuće pounutrenje – Heinz Kohut

Heinz Kohut

O fenomenu žalovanja razgovarali smo prošli puta. Otac psihologije sebstva, Heinz Kohut, za proces žalovanja koristi naziv – preobražujuće pounutrenje.

(Psihologija sebstva nije samo još jedna grana psihoanalize, ona daje posve novo tumačenje osobnosti. Prvi se puta na sebstvo gleda kao na dinamički odnos dvaju subjekata, a ne više kao na izolirani, od svijeta odvojeni, objekt. Sebstvo više ne postoji odvojeno

read more

FacebookTwitterGoogle+

5. Tugovanje, žalovanje, razočaranje – Robert Stolorow...

robert


Naši se razgovori u velikoj mjeri bave fenomenološko egzistencijalističkom psihoterapijom. Što je fenomenološko a što egzistencijalno u ovom kontekstu?

Ukratko, fenomenologija se bavi žudnjom, voljom, ambicijom, odnosno namjerom našeg bića da se proširi i stopi, bude jedno s drugim bićem. Egzistencijalizam se bavi spoznajom o uzaludnosti svake žudnje, o nemogućnosti da se stopimo

read more

FacebookTwitterGoogle+

4. Želja, ambicija, žudnja – Jacques Lacan

lacan-400

Prošli su razgovori trebali pokazati kako ne postoji metoda ili tehnika pomoću koje možemo prodrijeti u drugi um, odrediti drugu osobnost. Svaki se pokušaj određenja tuđe osobnosti može svesti na oblik narcizma, odnosno, to je pokušaj da se druga osoba svede pod poznato i pod našu kontrolu. Drugi uvijek ostaje nepoznanicom, neizrecivim beskrajem. Ta idealizacija nije problem ni poremećaj, to je ono što

read more

FacebookTwitterGoogle+