PSIHOLOGIJA OSOBNOSTI
PREDAVANJA • RAZGOVORI • TERAPIJA
psihoterapija

Udruga za psihologiju sebstva “Heinz Kohut

Udruga za psihologiju osobnosti djeluje već desetak godina, a bavi se organizacijom predavanja, edukacija i savjetovanja iz područja suvremene psihologije, filozofije i psihoterapije. Psihologija osobnosti novi je oblik psihoterapije koji u prvi plan stavlja empatiju, uživljavanje i razumijevanje. Po riječima Heinza Kohuta, osnivača psihologije osobnosti, svi naši psihološki problemi, kao i mnogi fizički, nastaju uslijed nedostatka empatije, doživljaja da smo prepoznati i shvaćeni, da nas netko razumije i vidi.

Tek kada osjetimo da nas je netko uistinu shvatio možemo odustati od brojnih simptoma i poremećaja koje smo do sada koristili kao zamjenu za pravu empatiju.Psihologija osobnosti mnogo toga preuzima iz filozofije, posebno fenomenologije i egzistencijalizma Sartrea, Camusa, Bubera, Heideggera, Nietzschea, Frankla i mnogih drugih. Psihoterapija pomaže klijentu da prestane biti žrtva emotivnog ili fizičkog zlostavljanja i da postane osoba koja može primiti i dati ljubav. To je temeljno načelo psihologije osobnosti, pomoći klijentu da ostvari život u kojem će voljeti i biti voljen!
Za sva pitanja i informacije o članstvu pišite na: empatija@vip.hr

 

 

Razgovori i predavanja

Wilhelm Reich, pali anđeo psihoanalize

Predavanje za članove Udruge psihologije osobnosti “Heinz Kohut”

Slično C . G. Jungu, i za psihoanalitičara Wilhelma Reicha možemo reći kako je još jedan “pali anđeo” psihoanalize. Dobar prijatelj S. Freuda, napustio je psihoanalitički pokret kako bi u Americi tražio lijek za ono što je zvao – emotivna kuga. Na vrhuncu svoje karijere bio je popularan i poštovan psihijatar. Njegovi su prijatelji bili A. Einstein, Saul Bellow, Norman Mailer, J. D. Salinger i drugi. 

Marksist po uvjerenju, Reich je tvrdio kako do slobode proletarijata ne može doći sve dok radnik ne riješi svoje seksualne neuroze i dok ne postane – orgazmički slobodan. Njegov je “orgonski akumulator “, napravu za koju je Reich tvrdio kako liječi seksualne inhibicije, Woody Allen nazvao – orgazmotron.

Na žalost, pred kraj života Reich je doživljaje, osjećaje i afekte, glavni alat psihoanalize, zamjenio energijama, fizikom i prirodnim znanostima. Možemo reći kako je svoju fenomenologiju sveo na metafiziku. Simptomi njegovog gubitka ljudskosti bili su psihoza i paranoja.

Što je dovelo do njegovog tragičnog kraja? Govorimo o problemu redukcije, reifikacije i racionalizacije u psihologiji.

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 13. 4. 2018. u 19.00 sati
http://www.psihoterapija.com.hr

Molimo, naručite neki čaj od našeg sponzora Jing Yuan!

 

 

 

Razgovori i predavanja

Dekonstrukcija zaljubljenosti i religioznog osjećaja

Predavanje za članove Udruge psihologije osobnosti “Heinz Kohut”

Uvijek kažemo kako se autentična cjelovitost postiže isključivo kroz zajedništvo, empatiju i usklađenost s drugim ljudima. Međutim, i kada drugih nema čovjek može održati doživljaj cjeline koristeći tzv. psihičke obrane ili kompenzacije.

Kao što već znamo, suvremena psihoanaliza razlikuje dvije grupe obrana ili kompenzacija kojima se čovjek štiti od raspada ili fragmentacije. To su – ambicije i ideali, koje ovdje često spominjemo. Tako smo prošli puta govorili o ambicijama. Rekli smo da ljudsko biće u nedostatku empatije svoja iskustva organizira u smislenu cjelinu kroz fantaziju – Ja sam sve!
Ta se fantazija može izraziti i – Ja sam savršena cjelina, a ti si dio mene!
Rekli smo kako ta organizacija iskustva stvara naš ego i naše ambicije. S druge strane, potiskivanje te fantazije stvara ono što neki zovu – narcizam.Ovaj puta govorimo o drugom obliku obrane ili kompenzacije kojom se osobnost štiti od raspada. To je fantazija – Ja sam tvoj!, ili – Ti si savršen, a ja sam dio tebe!
Ta organizacija iskustva stvara ono što zovemo superego, zaljubljenost ili religiozni osjećaj. Potiskivanje te fantazije stvara ono što obično zovemo – paranoja.

Iako spomenute psihičke obrane štite cjelovitost našeg bića, takva je osobnost – lažna osobnost ili – lažni self. (Autentičnost ne postižemo kroz obrane već isključivo kroz spoznaju drugog ljudskog bića.) Obrane, iako korisne na svom početku, na kraju stvaraju manje ili veće probleme, tzv. simptome.
Zato se psihoanaliza, od svog postanka prije stotinu godina do danas, bavi analizom lažne osobnosti. Naime, u svakoj se analizi ili psihoanalitičkoj terapiji pokrenu spomenute fantazije – Ja sam savršen, a ti si dio mene!, ili – Ti si savršen, a ja sam dio tebe!
Iskusan terapeut može prepoznati pokretanje tih fantazija iz nesvjesnog i pomoći klijentu da ih i on prepozna. Pokretanje tih nesvjesnih fantazija nazivamo – prijenos ili transfer.
Psihoanaliza tako postaje – analiza prijenosa ili transfera.

Odrasla osoba svoja iskustva organizira kroz odnose s ljudima kada oni empatijom prepoznaju i potvrđuju njena iskustva i percepciju.
S druge strane, vjera u spomenute fantazije, odnosno, vjera u idealnu sliku sebe i Drugog otvara prostor metafizike i mistike, mistika i metafizika služe tada kao organizatori iskustva.
U svijetu metafizike i mistike svijet se nastoji organizirati bez pomoći iskustva i percepcije, bez osjećaja i doživljaja. U čemu je razlika između mistike i metafizike? U svijetu mistike osoba se organizira po savjetu “Višeg bića” ili “Sveznajućeg božanskog oka”, dok se u svijetu metafizike osoba pokušava organizirati kroz logiku.
Na žalost, oba načina organizacije ne mogu dati odgovor na pitanje – Tko sam ja?, Što želim i što osjećam?Zato je potrebna dekonstrukcija mistike i metafizike kako bi dekonstruirali lažnu osobnost i približili se svojoj pravoj, autentičnoj osobnosti. Dekonstrukcija o kojoj govore Heidegger i Derrida tako postaje analiza prijenosa o kojoj govori Freud.

Pitamo se – Kako dekonstruirati religiozni osjećaj u društvu koje se temelji na metafizici i mistici? Iako je postmodernizam jedini put do autentičnosti, zašto se toliko ljudi boji dekonstrukcije autoriteta i tradicije, i traže spas u hijerarhijama?

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 6. 4. 2018. u 19.00 sati

 

 

Razgovori i predavanja

Narcizam, život u ogledalu

Predavanje za članove Udruge psihologije osobnosti “Heinz Kohut”

Narcizam je pojam sve prisutniji u svakodnevnom govoru. Za “narcisa” obično kažemo kako je opsjednut sobom, svojim izgledom, svojim nastupom, kako je nesposoban uživjeti se u svijet druge osobe, kako je “centar svijeta”. Narcizam je u svakodnevni govor ušao knjigom “Narcistička kultura” američkog povjesničara


Christophera Lascha, 1979. godine. U knjizi autor opisuje stanje američkog društva koje tone u unutrašnji svijet obuzetosti sobom. Po Laschu, prosječni Amerikanac više nije sposoban uživjeti se u svijet drugog čovjeka, nije više u stanju održavati bliske i smislene odnose s drugim ljudima. Po njegovim riječima, “bavljenje sobom” i “rad na sebi” istisnuo je sve druge oblike socijalnog života. Posljedica je stanje posvemašnje izolacije od svijeta, što je osnova za depresiju, socijalnu fobiju i druge probleme.

Možda smo osamdesetih godina prošlog stoljeća čitali Lascha i čudili se krizi američkog društva s uvjerenjem kako je kultura narcizma daleko od nas. Međutim, dolaskom kapitalizma u naše krajeve svjedočimo naglom porastu aktivnosti u kojima je čovjek obuzet sobom, svjedočimo društvu nesposobnom za svijest o drugome i brizi za drugoga. Ideju kako se društvo mora temeljiti na zajedništvu i solidarnosti s drugim, preko noći zamijenila je ideja društva koje se temelji na idealnoj, savršenoj slici sebe. Ideju socijalne pravde zamijenila je slika društva temeljenog na vlastitom i tuđem sjaju i blještavilu. Pola stoljeća poslije Lascha narcizam je stigao u našu zemlju.

Što je zapravo narcizam?

U petak nastojimo objasniti česte predrasude vezane uz taj problem. Tako se pitamo je li narcizam zaista “bolest” i može li se on “liječiti”. Misli se kako je narcizam manjak odnosa, no je li zaista tako? Kakva je povezanost između narcizma, depresije, socijalne fobije, ovisnosti i drugih simptoma kapitalizma?

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 30. 3. 2018. u 19.00 sati

 

 

Razgovori i predavanja

Sram i krivnja u filozofiji Emmanuela Levinasa

 

Sram je izrazito neugodan osjećaj koji nas prijeći da ostvarimo svoje snove. Između nas i naših želja redovito redovito se postavi zid srama. Koliko toga bi mogli učiniti da sram odjednom nestane. Sram nas prati od rođenja do smrti, toliko je prisutan u našem životu da druge osjećaje i ne znamo. Svaki javni nastup, izlaganje pogledu drugog, čak i običan izlazak iz stana često prati intenzivni sram. Socijalna fobija koja zatvara ljude unutar četiri zida jedan je oblik srama. Sram nas odvaja od svijeta, zbog njega smo tako usamljeni.

Kako je onda moguće da toliko ljudi govori o osjećaju krivnje? I Freud svoju psihoanalizu temelji na osjećaju krivnje koje ima dijete (Edip) prema roditelju. Po njemu, osjećaja krivnje se treba riješiti što prije. I popularna psihologija, New Age i Self Help, daju savjete kako se osloboditi krivnje.

Je li moguće da se moderni čovjek svog osjećaja krivnje oslobodio još prije stotinu godina, uopće i ne zna što je to, a sada osjećaj srama zove – krivnja? Jesmo li uopće ikada i znali što je krivnja ili je oduvijek postojao samo sram?

Zanimljiva je perspektiva filozofa Emmanuela Levinasa, u moderno vrijeme većini neprihvatljiva, kako se bolan osjećaj srama može ukloniti jedino osjećajem krivnje. Po njemu, jedino kada skrenemo fokus sa sebe i svoju pažnju i brigu usmjerimo na drugog i njegove probleme, sram nestaje. Na žalost, ova teorija je izravan napad na religiju New Agea i pozitivnu psihologiju tako da ne očekujemo njen uspjeh. Svejedno, mi ipak vjerujemo kako je to jedini lijek za sram.

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 23. 3. 2018. u 19.00 sati

 

 

Razgovori i predavanja

Carl Jung i njegova sjena

“Ako ne upoznamo svoje nesvjesno ono nam se u život vraća kao sudbina…”
Carl Gustav Jung

Što se dešava kada naša okolina ne želi ili ne može u cjelini prepoznati i prihvatiti našu osobnost ili neke njene dijelove? One dijelove osobnosti koji se ne povežu s našom psihom tada od svijeta skrivamo koristeći psihološke obrane koje znamo kao potiskivanje i poricanje. Tom “patološkom prilagodbom” nastojimo zadržati pažnju okoline, nastojimo izbjeći odbacivanje. Možemo potiskivati dijelove svoje osobnosti, svoje afekte i osjećaje, a možemo skrivati i cijelu osobnost. Ono prvo obično stvara probleme koje znamo kao – neurozu, ovo drugo znamo kao – psihozu.

Kako kaže C. G. Jung – Nema sumnje da čovjek nije toliko “dobar” kakvim se želi prikazati. Svatko nosi svoju sjenu, i što je manje poznaje i prihvaća time je ona tamnija i teža. Ne možemo ni zamisliti snagu konflikta, borbe između svjesnog dijela osobe i njegove podsvijesti. Kako bi se zaštitio, sve “zlo” i “loše” koje zapravo pripada njemu nastoji on projicirati na vanjski svijet…

U petak odgovaramo na pitanja: skriva li čovjek svoje “negativno” od sebe ili od svijeta, koje su posljedice potiskivanja i poricanja te kako se “osvještava” nesvjesno?

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 16. 3. 2018. u 19.00 sati

 

 

Razgovori i predavanja

Ubuntu – afrička filozofija zajedništva

Predavanje za članove Udruge za psihologiju sebstva “Heinz Kohut”

U zapadnoj je filozofiji i psihologiji ideja zajedništva relativno nova pojava. Do spoznaje kako čovjek živi u svijetu, među drugim ljudima, prvi su došli njemački filozof Martin Heidegger i austrijski psihoanalitičar Heinz Kohut. Iako se već više od pola stoljeća o tome piše i govori, ta se ideja veoma sporo širi. Stanovnik zapadne kulture vezan je uz ideju individualnosti, autonomije, pojam zajedništva u njemu stvara otpor i strah.

Suprotno tome, Afrika je kontinent u kojem oduvijek caruje zajedništvo. Ideja kako je čovjek određen drugim ljudima, kako je njegova osobnost neizbježno vezana uz druge osobnosti, naziva se – Ubuntu.

Tako južnoafrički teolog Desmond Tutu kaže – Čovjek postaje čovjekom kroz druge ljude! Kenijski filozof John Mbiti kaže slično – Ja jesam jer mi jesmo, i jer mi jesmo, ja jesam! Možemo primijetiti kako je ideja Ubuntu daleka od zapadnog određenja čovjeka koje se temelji na filozofiji Rene Descartesa – Mislim, dakle jesam!

Ovaj petak govorimo o filozofiji Ubuntu i kako nam ona može pomoći da se osjećamo bolje u zapadnom svijetu.

Adresa: JING YUAN Teahouse, Ilica 107, Zagreb
Vrijeme održavanja: petak, 9. 3. 2018. u 19.00 sati