POSTMODERNA PSIHOLOGIJA
PREDAVANJA • RAZGOVORI • TERAPIJA

Društvo za postmodernu psihologiju

Psihološki problemi koji prevladavaju danas uvelike se razlikuju od onih prije stotinu godina. Početkom dvadesetog stoljeća, u vrijeme  osnivača moderne psihologije Sigmunda Freuda ili C. G. Junga, glavni je problem bio neizdrživ osjećaj krivnje koji je branio slobodno pokazivanje osjećaja. Želje i snovi bili su tada na udaru kritike snažnog Superega, psihološke strukture koja je kao unutarnji saboter stajala na putu prema životu u slobodi.

Psihologija i psihoterapijaPsihološki problemi danas, na pragu dvadeset i prvog stoljeća, posve su drugačiji. Unutarnji kritičar, superego, izgubio je svoju snagu. Čovjek danas može raditi i osjećati sve sto želi. Na žalost, on više ne zna što osjeća i što želi. Na mjesto nekadašnjeg osjećaja krivnje danas je tu neizdrživ osjećaj besmisla koji prožima našu kulturu, Posljedice gubitka smisla su – depresija, osjećaji straha, panike i tjekobe, problemi ovisnosti, neizdrživ sram, nisko samopoštovanje, kronična usamljenost, razne psihosomatske bolesti i mnogi drugi. Moderna psihologija Freuda, Junga i mnogih drugih više ne može pomoći.

Suvremena, postmoderna psihologija, s temeljima u filozofiji Heideggera, Bubera, Frankla, Sartrea, Camusa, Foucaulta i drugih, dobro razumije problem krize smisla kao i put kojim se životni smisao može obnoviti. Jednom kada se smisao života ponovo izgradi, spomenuti psihološki simptomi nestaju.

Ako želite saznati nešto više o teoriji postmoderne psihologije ili imate neki psihološki problem kojeg ne možete sami riještti, pišite nam na:empatija@vip.hr

Škola postmoderne psihologije

Svakog petka u 2018. i 2019 godini, u 19 sati, održavamo Školu postmoderne psihologije, predavanja i radionice,
prema sljedećim načelima:

Psihologija i psihoterapija1. Čovjek svoju ljudskost i smisao ostvaruje samo kroz doživljaj vlastite cjelovitosti. Ostvariti i održati cjelovitost u prostoru i vremenu jedini je motiv njegovih aktivnosti i fantazija kao i njegovih psiholoških obrana i zaštita.

2. Čovjek svoj smisao i cjelovitost ostvaruje isključivo kroz bivanje u svijetu, sa drugim ljudima. Bivanjem izvan svijeta, bez drugih ljudi, njegova se ljudskost i cjelovitost raspada, fragmentira.

3. Između čovjeka i svijeta uvijek postoji sukob, konflikt, koji stvara afekte, osjećaje, raspoloženja. Afekti, osjećaji i raspoloženja moraju naći svoje mjesto u svijetu, svoj “relacijski dom”. Takav “relacijski dom” je i psihoterapija.

Ako se želite uključiti na naša predavanja i radionice pišite na: empatija@vip.hr